U srijedu, 21. travnja 2021. godine u 13.00 sati održana je četvrta od pet tjednih videokonferencija Udruge u okviru webinara „Digital Healthcare Policy Brunch“:

Tema 4. Bolnički sustav, antimikrobna rezistencija i upravljanje rizicima 

O temi su govorili doc.dr.sc. Irena Hrstić, dr.med., ravnateljica OB Pula; mr.sc. Lorena Lazarić Stefanović, dr.med., Tim za kontrolu bolničkih infekcija OB Pula; Martina Močenić, mag.med.techn., sestra za kontrolu bolničkih infekcija i stručni suradnik u kvaliteti OB Pula; prof.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević, dr.med., Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i predsjednica ISKRA-e te Vera Katalinić-Janković, dr.med., Ministarstvo zdravstva.

•  Video: OVDJE. 

 Sažetak i naglasci: 

 Prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević u svom izlaganju pojašnjava misiju i svrhu svih aktivnosti vezanih uz kontrolu širenja rezistencije na antibiotike u Hrvatskoj, u suradnji s istovjetnim tijelima u drugim europskim zemljama. Navodi kako je 2006. godine, u skladu s preporukama Vijeća Europske unije, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske osnovalo interdisciplinarno tijelo za koordiniranje svih aktivnosti na području kontrole rezistencije bakterija na antibiotike odnosno Interdisciplinarnu sekciju za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA).

Nastavno, ističe kako je Odbor za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike u Republici Hrvatskoj osnovan 1996. godine pri Kolegiju za javno zdravstvo Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) te naglašava kako je to već tada bilo tijelo koje se bavilo praćenjem problema rezistencijom na antibiotike. Naglašava kako je posljednjih godina fokus usmjeren također i na edukaciju građana, koja je bitan čimbenik u racionalizaciji i kontroli potrošnje antibiotika, s obzirom na to da su mnogi građani skloni samoinicijativnom uzimanju antibiotika. Nastavno, ističe kako ISKRA potiče šire poimanje zdravstva te da je praćenje potrošnje i efekta antibiotika bitno ne samo u humanoj medicini, već i u veterini.

Što se tiče djelotvornosti antibiotika, naglašava kako je pozitivno što je kod nekih baterijskih vrsta pojava rezistencije reverzibilna pojava, što znači da se smanjenjem korištenja antibiotika automatski smanjuje mogućnost mutacije bakterija.

Prof. dr. sc. Tambić Andrašević konstatira da je potrebno težiti propisivanju uskospektralnih antibiotika te smatra kako je to ključno za napredak u rješavanju ovog problema. Također, uz učinkovitost i neškodljivost, vrlo bitan kriterij u odabiru antibiotika je: koristiti onaj antibiotik koji će najmanje poticati širenje mutacija unutar mikrobiota čovjeka koji taj antibiotik konzumira. Nadalje, naglašava kako je potrebno stimulirati tvrtke na ulaganja u nova istraživanja te poticati inovativnost u ovom segmentu liječenja.

Zaključno, prof. dr. sc. Tambić Andrašević navodi kako je potrebno regulirati cijene antibiotika i učiniti ih povoljnijima, iako je proizvodnja skupa, ali je za to potreban mehanizam kontrole. Također je mišljenja da je novije antibiotike potrebno racionalno koristiti, jer bakterije imaju puno brži tempo razvijanja rezistencije nego što novi antibiotici dolaze na tržište. Smatra da ih je potrebno čuvati i ne propisivati prečesto, ali za kritično bolesne pacijente, oni moraju biti na raspolaganju.

Prim.dr. Vera Katalinić-Janković navodi predavanje jednog uglednog francuskog stručnjaka na temu antimikrobne rezistencije, koji je uvodno postavio pitanje: „Tko vodi ovaj svijet?“ da bi se na kraju izlaganja došlo do zaključka kako svijet ne vode svjetski lideri nego mikroorganizmi. To je posebice vidljivo u sadašnjem trenutku, u kojem jedan mikroorganizam, jedan virus, uzrokuje bolest s kojom živimo u realnom vremenu i nalazimo odgovore kako je obuzdati. Svjetska zdravstvena organizacija provela je istraživanje i objavila podatke da se zbog bolesti COVID-19 pojačala uporaba antibiotika gotovo u većini zemalja. Nešto slično možemo potvrditi i za Hrvatsku, iako nemamo službene podatke, ali velika većina naših Covid-bolesnika također poseže za antibioticima. Hoće li to povećati rezistenciju na antibiotike, ostaje vidjeti u nekoj daljnjoj budućnosti.

Također podsjeća da je Ministarstvo zdravstva 2006. godine osnovalo ISKRA-u odnosno Interdisciplinarnu sekciju za kontrolu rezistencije na antibiotike, čija važnost, između ostalog, leži u intersektorskom pristupu koji uključuje veterinare i druge stručnjake u zdravstvu. Mišljenja je kako ima mjesta za nove korake te navodi da je naš veleposlanik pri UN-u, g. Šimonović, na jednoj od generalnih skupština UN-a ponovno aktivirao intersektorski pristup prema antimikrobialnoj rezistenciji kao hrvatski prijedlog. Štoviše, 29. travnja 2021. na sjednici u UN-u raspravljat će se o antimikrobnoj rezistenciji, kojom prigodom će prim.dr. Katalinić-Janković sudjelovati na panelu i govoriti o hrvatskim iskustvima kroz ISKRA-u, koja je Hrvatskoj osigurala odlične rezultate u praćenju rezistencije.

Nastavno, prim.dr. Katalinić-Janković napominje kako Hrvatska ima dobre rezultate i posjeduje dobre podatke u dijelu koji se bavi praćenjem rezistencije („surveillance“), ali još uvijek nismo dovoljno dobri u dijelu koji se odnosi na nadzor korištenja antimikrobnih lijekova („antimicrobial stewardship“). S tim u svezi, Ministarstvo zdravstva je prije dvije godine osnovalo Povjerenstvo sa zadatkom unaprjeđenja nadzora korištenja antibiotika, no neki tehnički razlozi i epidemija bolesti COVID-19 privremeno su zaustavili rad na tome.

Prim.dr. Katalinić-Janković navodi kako bi se u bolnicama trebali formirati timovi koji će biti multidisciplinarni te koji će pratiti potrošnju i rezistenciju u svojoj lokalnoj sredini. Do zlouporabe antibiotika može doći na različite načine: nepotrebnim prepisivanjem, kašnjenjem prepisivanja, predugačkom terapijom ili prekinutom terapijom, pa je mišljenja kako bi sve bolničke ustanove trebale imati timove koji će to pratiti. Nastavno, konstatira kako treba učiti od onih zemalja koje imaju restrikciju uporabe antibiotika, ali i dobro javno zdravstvo, odnosno pacijenti nisu ni u čemu zakinuti nego se samo racionalno koriste antibiotici.

Zaključno, prim.dr. Katalinić-Janković konstatira da je rezistencija na antibiotike jedan od većih javno-zdravstvenih problema te navodi kako je SZO 2019. godine provela istraživanje o znanju i svjesnosti o tom problemu među zdravstvenim profesionalcima: 89% je znalo za taj problem, ali svega 58% je smatralo da je to i njihov problem. I tu je ključ svega: to je problem svih nas, a ne samo onih koji propisuju lijekove. To je također i problem edukacije, koja treba započeti još u vrtiću, uz slikovnice.

Također podsjeća da je u Hrvatskoj, tijekom epidemije bolesti COVID-19, pojavnost bolničkih infekcija u porastu, naglašava kako edukacije i opreza nikad nije previše te da se, s obzirom na višeslojnost uključenih strategija, one trebaju i provoditi na više razina.

 Doc.dr.sc. Irena Hrstić u svom izlaganju navodi kako Opća bolnica Pula nema visok udio rezistencije.

Mišljenja je da je takav pozitivan ishod rezultat iznimnog doprinosa kolegica koje su vodeći dio tima za kontrolu bolničkih infekcija. Nastavno, smatra da je ključna i presudna kontrola propisivanja antibiotika i pravovremena edukacija zdravstvenog osoblja i građana. Nadalje, ističe da je epidemija bolesti COVID-19 poremetila organizaciju unutar bolničkog sustava te općenito kontrolu bolničkih infekcija, jer trenutno svima manjka vremena za edukaciju.

Što se tiče edukacije, navodi da je projekt koji je pokrenut u Općoj bolnici Pula iznimno inovativan i napredan u Hrvatskoj. Naime, projekt se temelji na međusobnoj komunikaciji, edukaciji i suradnji s domovima za starije i nemoćne. Liječnice i medicinske sestre iz Opće bolnice Pula provode edukaciju osoblja koje radi u domovima za starije i nemoćne. Naglašava da se zadnjih godina prilikom hospitalizacije značajno smanjio unos rezistentnih bakterije iz domova u bolnicu, upravo kao rezultat navedenog projekta.

Doc.dr.sc. Hrstić ističe da su suradnja s domovima za starije i nemoćne na terenu i stroga kontrola u bolničkom sustavu primarni faktori za postupno smanjivanje unosa rezistentnih bakterija u bolnice.

Nadalje, napominje da je u Općoj bolnici Pula provedeno i organizirano uzimanje nadzornih kultura na kritičnim odjelima, pomoću kojih je moguće ustanoviti konkretno stanje pojedinog pacijenta.

Mišljenja je da je situacija s pandemijom COVID-19 potaknula cijeli sustav na promjenu pristupa prema primjeni antibiotika. Ističe kako se u Općoj bolnici Pula iznimna pažnja i važnost pridaju praćenju indikacijskih područja za primjenu antibiotika.

Zaključno, doc.dr.sc. Irena Hrstić predlaže i mišljenja je da se smjernice za primjenu antibiotika trebaju izraditi na lokalnim razinama te kako bi bilo nužno da svaka bolnica izloži vlastiti prijedlog smjernica na temelju dosadašnjih rezultata i rada s antibioticima.

Mr.sc. Lorena Lazarić Stefanović, liječnica iz tima za kontrolu bolničkih infekcija Opće bolnice Pula, naglašava značajnost operativnog dijela za kontrolu bolničkih infekcija te ističe da je projekt i nacrt za kontrolu bolničkih infekcija bio presudan u pozitivnoj promjeni nekoliko zadnjih godina u Općoj bolnici Pula.

Nastavno, napominje kako najčešće dolazi do problema kada su u pitanju pacijenti iz domova za starije i nemoćne jer, zbog kohabitacije i uvjeta života korisnika, dolazi do širenja multirezistentnih bakterija. Stoga bolnice nerijetko imaju iskustvo da gotovo svaki hospitalizirani korisnik iz doma za starije i nemoćne ima rezistentnu bakteriju.

Nadalje, konstatira da je navedeni problem odavno detektiran te da je u mnogim bolnicama u Republici Hrvatskoj ustanovljena identična situacija.

Dr. Lazarić Stefanović, kroz svoje iskustvo te kao dio tima Opće bolnice Pula koja je nositelj projekta, smatra i naglašava kako je primarno uspostaviti komunikaciju sa domovima za starije, koje treba educirati i provoditi redovni nadzor.

Nastavno, u svom izlaganju navodi da su statističkom analizom u Općoj bolnici Pula 2018. godine došli do podatka da je 38 % od svih korisnika domova za starije, koji su hospitalizirani u Općoj bolnici Pula, već na samom prijemu imalo rezistentnu bakteriju.

Također navodi kako taj podatak ukazuje na veće troškove liječenja i dugu hospitalizaciju takvih pacijenata te napominje kako je ranije spomenuti projekt kontrole bolničkih infekcija obuhvaćao deset detaljnih predavanja i simpozij, a na edukaciju su se odazvali i županijski i privatni domovi za starije i nemoćne.

Tijekom svojih predavanja, Dr. Lazarić Stefanović i kolegice usmjerile su se na praktičnu primjenu prevencije širenja rezistentnih bakterija te na međusobnu komunikaciju i evaluaciju navedenog.

Dvije godine nakon projekta, broj korisnika domova za starije i nemoćne koji su prilikom hospitalizacije imali rezistentnu bakteriju pao je na 28 %, a najnoviji podaci iz 2020. godine pokazuju pad za još 3% rezistentnih bakterija.

Zaključno, Dr. Lazarić Stefanović naglašava kako je edukacija najbolja mjera prevencije te konstatira da se edukacija može provesti jednostavno i kroz sve dobne skupine.

Martina Močenić, medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija i stručni suradnik u kvaliteti Opće bolnice Pula u svom izlaganju ističe da je suradnja sa domovima za starije i nemoćne u Istarskoj županiji rezultirala njihovim napretkom i dobroj pripremljenosti na sve izazove koje im je donijela i pandemija bolesti COVID-19.

Nastavno, naglašava da su u Općoj bolnici Pula na samom početku pandemije imali svojevrsnu sigurnost da neće doći do značajnog pritiska na bolnicu, jer su zaposlenici domova za starije i nemoćne usvojili osnove mjere u prevenciji kroz projekt edukacije.

Nadalje, napominje da je zajedno s dr. Lazarić Stefanović obišla sve domove za starije i nemoćne u Istarskoj županiji te da su u prvom valu pandemije bolesti COVID-19 upućivali osoblje domova za starije i nemoćne na koji način treba provesti prevenciju i kontrolu širenja virusa unutar ustanove.

Također, istaknula je da su izazovi medicinskim sestrama vezani za kontrolu bolničkih infekcija iznimno veliki, ali da većina tih izazova potiče na proaktivnost, edukaciju putem webinara te na redovno praćenje novih smjernica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U svom izlaganju naglašava neophodnost „higijene ruku“ koja je globalni problem i iznimno bitna preventivna mjera te naglašava kako se u Općoj bolnici Pula posvećuje puno pažnje toj temi.

Zaključno, konstatira da su organizacija i prevencija prioriteti prilikom hospitalizacije pacijenata te navodi da su u Općoj bolnici Pula provodili preventivnu izolaciju, tzv. „izolaciju u izolaciji“. Naime, navodi da je „izolacija u izolaciji“ postupak koji je usvojen kao neprocjenjiva mjera opreza, a odnosi se na situaciju kada je pacijent koji je zaprimljen iz doma za starije i nemoćne pozitivan na virus SARS-CoV2 i nalazi se u izolaciji na Covid-odjelu bolnice dok ne stignu nalazi mikrobioloških nadzornih kultura te se na taj način, putem mikrobioloških nalaza, doznaje je li infekcija nastala prije ili tokom hospitalizacije.

  ________

Obavijest: Tema 5. webinara „Digital Health Care Policy Brunch“ pod naslovom “Upravljanje podacima u zdravstvu – od prevencije do praćenja ishoda liječenja” održat će se 28.04.2021. godine (srijeda).

 _____________

Sponzori: