Procjenjuje se da 850 milijuna ljudi širom svijeta pati od bubrežnih bolesti izazvanih raznim uzrocima. Kronična bolest bubrega uzrokuju najmanje 2.4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje i predstavljaju šesti najbrže rastući uzrok smrti.

Akutno zatajenje bubrega pogađa više od 13 milijuna ljudi širom svijeta, a 85% tih slučajeva nalazi se u zemljama s niskim i srednjim BDP-om. Procjenjuje se da oko 1.7 milijuna ljudi godišnje umre od te bolesti.

Bolesti bubrega također značajno doprinose povećanom morbiditetu i mortalitetu od drugih bolesti i čimbenika rizika (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, hipertenziju, pretilost, kao i infekcije poput HIV-a, malarije, tuberkuloze i hepatitisa) te često proizlaze iz socijalnih uvjeta u kojima se ljudi rađaju, odrastaju, žive i rade, uključujući siromaštvo, rodnu diskriminaciju, nedostatak obrazovanja, profesionalne opasnosti i onečišćenje.

Iako su nacionalne politike i strategije za nezarazne bolesti općenito prisutne u mnogim zemljama, u strategijama često nedostaje specifična politika usmjerena na praćenje, prevenciju i liječenje bubrežnih bolesti. Više od polovice (53%) zemalja koje imaju sveobuhvatnu strategiju za nezarazne bolesti, nemaju smjernice za upravljanje i unaprjeđenje skrbi za osobe s bubrežnim bolestima (bilo zasebno ili u okviru šire strategije za nezarazne bolesti).

Transplantacija se smatra najučinkovitijim tretmanom kronične bubrežne bolesti. Međutim, transplantacija ima visoke troškove vezane za potrebnu infrastrukturu te zahtijeva visoko specijalizirane timove i dostupnost davatelja organa, kao i podršku dijalize. Visoki ustrojbeni i zakonski propisi te kulturološke predrasude prema doniranju organa često predstavljaju prepreke u mnogim zemljama, što dijalizu i dalje čini uobičajenim i najčešćim postupkom.

Stoga ove godine Svjetski dan bubrega ima za cilj podizanje svijesti o visokom i rastućem teretu bolesti bubrega u svijetu i o potrebi za strategijama prevencije i liječenja bubrežnih bolesti.

Geslo „Zdravlje bubrega - za svakoga, posvuda“ poziva na osiguravanje univerzalnog, održivog i jednakog pristupa kvalitetnoj osnovnoj zdravstvenoj skrbi, zaštiti ljudi od gubitka zdravlja i povećanju pravednosti u zdravstvu za sve socioekonomske skupine stanovništva.

Hrvatska prva po transplantacijama i donorima

Podaci Eurotransplanta pokazuju da je Hrvatska po broju doniranih organa i broju transplantacija bubrega, jetre i srca na prvom mjestu unutar ove organizacije koja pruža usluge transplantacijskim centrima u osam europskih zemalja te da su liste čekanja znatno smanjene u proteklih deset godina, otkako je Hrvatska članica Eurotransplanta.

Hrvatska je s 50 presađenih bubrega na milijun stanovnika prva u svijetu,  kao i po broju donora organa na milijun stanovnika. U Hrvatskoj 10% stanovništva boluje od kronične bolesti bubrega, no istodobno hrvatski građani, zahvaljujući dobro ustrojenom transplantacijskom programu, na novi bubreg čekaju manje od godine dana (dok se ranije na bubreg čekalo čak sedam i više godina), po čemu je Hrvatska također prva u svijetu!

Transplantacijska medicina u Hrvatskoj počela je 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su formirani prvi multidisciplinarni timovi, što je 1971. rezultiralo prvom transplantacijom bubrega u Rijeci, a u Zagrebu je to učinjeno 1973. godine.

Izvori: World Kidney Day i hrvatski mediji.