Izuzetno nam je zadovoljstvo pozdraviti odluku Kliničke bolnice "Merkur" o povratku u Udrugu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. Ovim putem se još jednom zahvaljujemo na iznova iskazanom povjerenju za članstvo u ovoj Udruzi, koje ćemo se, kao i za sve naše članice, truditi iz dana u dan opravdati.
“Merkurov sanatorij" bio je elitna bolnica do 1945. godine, kako po pitanju komfornog smještaja, tako i po eminentnim liječnicima. U 1945. godini svi privatni i društveni sanatoriji i bolnice uključuju se u javnu zdravstvenu službu, pa od tada bivši sanatorij "Merkur" djeluje kao opća bolnica do 1974. godine,. Od 1959. godine nosi ime "Dr. Ozren Novosel", prvo kao opća bolnica, a od 1974. godine kao klinička bolnica. Svoj današnji naziv, Klinička bolnica "Merkur" dobiva 1992. godine.
|
Program transplantacije organa u KB "Merkur" provodi se od 1998. godine kada je izvršena prva transplantacija organa. Danas se ovdje obavlja preko 90% transplantacija jetre u Republici Hrvatskoj pri čemu je ova ustanova jedina u kojoj se istovremeno rade transplantacije više organa kao primjerice bubrega i gušterače ili bubrega i jetre. Po broju transplantacije bubrega, KB "Merkur" je na drugom mjestu iza KBC-a Zagreb. U programu transplantacije bubrega ustanova surađuje s gotovo svim dijaliznim centrima u Republici Hrvatskoj. |
U tijeku je provođenje Europskog projekta projekta pod nazivom: Dnevna bolnica u KB „Merkur“. Projekt se financira 85% iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a dio od 15% financira se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Proširenjem kapaciteta dnevne bolnice u KB „Merkur“ očekuje se značajno unapređenje kvalitete pruženih zdravstvenih usluga te provođenje dodatnih operativnih zahvata koji omogućavaju pacijentima odlazak kući isti dan bez potrebe za boravkom u stacionaru. Aktivnosti dnevne bolnice osigurat će značajne koristi za: pacijente zbog bolje zdravstvene skrbi; zdravstveno osoblje KB „Merkur“ zbog boljih uvjeta za rad i profesionalni razvoj; te HZZO zbog ostvarenih ušteda u poslovanju, što će doprinijeti održivosti sustava zdravstva.Isto tako, u bolnici je u tijeku postavljanje integralnog kompjutorskog sistema, koji će biti prvi model takve vrste u državi. Od 2016. godine za ravnatelja Kliničke bolnice "Merkur" imenovan je doc.dr.sc.prim. Mario Starešinić, dr.med.
Doc.dr.sc.prim. Mario Starešinić, ravnatelj KB "Merkur"