Svjetski dan nepušenja 2019. posebno je fokusiran na "duhan i zdravlje pluća". Kampanja nastoji povećati svijest o negativnom utjecaju pušenja duhana na zdravlje pluća, od raka do kroničnih respiratornih bolesti te o temeljnoj ulozi koju pluća igraju u životu, zdravlju i dobrobiti svih nas.

Kampanja je također poziv na akciju, zagovarajući učinkovite politike za smanjenje potrošnje duhana te potiče uključivanje dionika iz više sektora u borbi za kontrolu duhana.

Kako duhan ugrožava zdravlje pluća ljudi širom svijeta?

Svjetski dan nepušenja 2019. usredotočit će se na višestruke načine na koje izloženost duhanskom dimu utječe na zdravlje pluća ljudi širom svijeta.

To uključuje:

Rak pluća. Pušenje duhana je glavni uzrok raka pluća i odgovorno je za više od dvije trećine smrti od raka pluća u svijetu. Izloženost dimu kod kuće ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestanak pušenja može učinkovito smanjiti rizik od raka pluća: nakon 10 godina od prestanka pušenja, rizik od raka pluća pada na otprilike polovicu.

Kronična bolest dišnog sustava. Pušenje duhana vodeći je uzrok kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), stanje u kojem nakupljanje gnojne sluzi u plućima rezultira bolnim kašljem i bolnim teškoćama disanja. Rizik od razvoja KOPB posebno je visok među pojedincima koji počinju pušiti u ranoj dobi, jer duhanski dim značajno usporava razvoj pluća. Duhan također pogoršava astmu, koja ograničava aktivnost i doprinosi invalidnosti. Rani prestanak pušenja najučinkovitiji je tretman za usporavanje napredovanja KOPB i poboljšanje simptoma astme.

Kroz životni tijek. Dojenčad koja je izložena duhanskom dimu često pokazuje smanjeni rast i slabiju funkciju pluća. Mala djeca izložena pasivnom pušenju izložena su riziku od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, te čestih infekcija donjeg dišnog sustava.

Na globalnoj razini, procijenjeno je da 165.000 djece umire prije pete godine zbog infekcija donjih dišnih putova uzrokovanih duhanskim dimom, a ostali u odrasloj dobi i dalje trpe zdravstvene posljedice izloženosti dimu, jer česte infekcije donjeg dišnog sustava u ranom djetinjstvu značajno povećavaju rizik od razvoja KOPB u odrasloj dobi.

Tuberkuloza. Tuberkuloza (TB) oštećuje pluća i smanjuje funkciju pluća, što je dodatno pogoršano pušenjem duhana. Oko četvrtine svjetske populacije ima latentnu tuberkulozu, što ih dovodi u rizik od razvoja aktivne bolesti. Za osobe koje duže puše veća je vjerojatnost da će oboljeti od tuberkuloze. Aktivna TB, popraćena štetnim učincima pušenja na zdravlje pluća, značajno povećava rizik od invaliditeta i smrti od respiratornog zatajenja.

Zagađenje zraka. Duhanski dim predstavlja vrlo opasan oblik onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru, jer sadrži preko 7.000 kemikalija, od kojih je 69 poznato da uzrokuju rak.

Ciljevi kampanje Svjetskog dana nepušenja 2019.

Najučinkovitija mjera za poboljšanje zdravlja pluća zasigurno je smanjenje upotrebe duhana i sekundarne izloženosti duhanskom dimu. Međutim, u velikim dijelovima opće javnosti, a posebno među pušačima, znanje i svijest o utjecaju pušenja i izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća u nekim zemljama još uvijek nije dovoljno visoko. Unatoč snažnim dokazima o štetnosti duhana, potencijal kontrole pušenja u svrhu poboljšanja zdravlja pluća i dalje je podcijenjen.

Kampanja Svjetskog dana nepušenja 2019. podići će svijest:

• o opasnosti od pušenja duhana i izlaganja pasivnom pušenju;
• o posebnim opasnostima od pušenja duhana za zdravlje pluća;
• o opsegu smrti i bolesti na globalnoj razini od bolesti pluća uzrokovanih duhanom, uključujući kronične bolesti dišnog sustava i rak pluća;
• o novim dokazima povezanosti pušenja duhana i smrti od tuberkuloze;
• o implikacijama sekundarne izloženosti duhanskom dimu na zdravlje pluća ljudi u različitim dobnim skupinama;
• o izvedivim akcijama i mjerama koje ključni akteri, uključujući tu javnost i vlade, mogu poduzeti kako bi se smanjili rizici za zdravlje pluća koje uzrokuje duhan; roditelji i drugi članovi obitelji i zajednice također trebaju poduzeti mjere za očuvanje vlastitog zdravlja i zdravlja svoje djece, štiteći ih od šteta po zdravlje koju uzrokuje pušenje duhana.

Europa(*): Rak pluća procjenjuje se kao treći najčešći oblik raka u zemljama EU-28/EFTA za 2018. godinu i najčešći je uzrok smrti od raka kod muškaraca i žena. Pušenje, posebno cigareta, glavni je čimbenik rizika, s više od 80% ukupnog broja karcinoma pluća.

(*) Napomena: O pušenju duhana, njegovim posljedicama i učinku na zdravlje građana Hrvatske pisali smo OVDJE, prigodom obilježavanja Nacionalnog dana nepušenja.

Izvori: WHO; JRC.EC.Europa