UDRUGA POSLODAVACA U ZDRAVSTVU HRVATSKE

MEDIJSKI CENTAR

Svjetski dan šećerne bolesti 2026.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenoga, a ovogodišnja tema „Rano djelovanje kod šećerne bolesti” usmjerava pozornost na važnost ranog otkrivanja bolesti, smanjenja rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 te pravodobnog pristupa odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi. Međunarodna dijabetička federacija (International Diabetes Federation, IDF) odabrala je ovu temu za 2026. i 2027. godinu, u vrijeme kada sa šećernom bolešću živi gotovo 600 milijuna odraslih osoba, a više od 40 % njih još uvijek nema postavljenu dijagnozu, piše dr. sc. Zrinka Mach, dipl. med.-lab. ing., mag. soc. geront., predsjednica HDKB – Hrvatskog društva za kronične bolesti.

Ovogodišnja kampanja naglašava da pravodobno djelovanje ne ovisi samo o informiranosti pojedinca nego i o dostupnosti dijagnostičkih postupaka, zdravstvenih usluga i podrške osobama s povećanim rizikom. Odgovornost za stvaranje takvih uvjeta dijele zdravstveni sustavi, lokalne zajednice i donositelji odluka.

Svjetski dan šećerne bolesti ustanovili su 1991. godine IDF i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), a Ujedinjeni narodi 2006. godine službeno su ga priznali kao međunarodni dan. Datum obilježavanja odabran je u čast rođenja Fredericka Bantinga, jednog od znanstvenika zaslužnih za otkriće inzulina 1921. godine. Tijekom proteklih desetljeća obilježavanje je preraslo u globalnu javnozdravstvenu kampanju čiji je prepoznatljiv simbol plavi krug, znak zajedništva u suočavanju sa šećernom bolešću.

Šećerna bolest u svijetu

Prema 11. izdanju IDF Diabetes Atlas, objavljenom 2025. godine, procjenjuje se da je tijekom 2024. godine u svijetu 589 milijuna odraslih osoba u dobi od 20 do 79 godina živjelo sa šećernom bolešću. To znači da približno svaka deveta odrasla osoba ima šećernu bolest. Do 2050. godine njihov bi broj mogao dosegnuti 853 milijuna.

Posebno zabrinjava podatak da približno 252 milijuna odraslih osoba, odnosno 43 % osoba sa šećernom bolešću, nema postavljenu dijagnozu. Šećerna bolest tipa 2 često se razvija postupno, bez izraženih simptoma, zbog čega se nerijetko otkriva tek nakon pojave zdravstvenih tegoba ili komplikacija. Upravo je velik broj osoba koje ne znaju da imaju šećernu bolest jedan od glavnih razloga zbog kojih ovogodišnja kampanja naglašava važnost ranog otkrivanja.

Globalno opterećenje šećernom bolešću vidljivo je i u njezinim zdravstvenim i društvenim posljedicama. Šećerna bolest povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti, oštećenja vida i živčanog sustava te drugih ozbiljnih komplikacija. Osim što utječe na kvalitetu života pojedinca, predstavlja značajno opterećenje za zdravstvene sustave i društvo u cjelini.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

Prema završnom izvješću Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab za 2025. godinu, u Hrvatskoj je bilo registrirano 404.996 osoba sa šećernom bolešću. Tijekom iste godine evidentirane su 44.763 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću, od kojih je 31.130 imalo šećernu bolest tipa 2.

Šećerna bolest jedan je od vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2024. godine bila je četvrti vodeći uzrok smrti, s udjelom od 7,9 % u ukupnom broju umrlih. Njezin utjecaj na zdravlje dodatno je izražen zbog povezanosti s kardiovaskularnim, bubrežnim i drugim kroničnim bolestima

Zašto je rano djelovanje tema ovogodišnje kampanje

Jedan od ključnih problema u skrbi za osobe sa šećernom bolešću jest činjenica da bolest može ostati neprepoznata tijekom duljeg razdoblja. Dugotrajno povišene vrijednosti glukoze u krvi mogu pridonijeti oštećenju krvnih žila, bubrega, očiju i živčanog sustava, a da osoba pritom nema izražene simptome. Kasno postavljanje dijagnoze znači i kasniji početak liječenja te propuštenu mogućnost ranijeg sprječavanja komplikacija.

Na šećernu bolest mogu upućivati pojačana žeđ, učestalo mokrenje, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, izražen umor i zamućen vid. Međutim, osobito kod šećerne bolesti tipa 2, simptomi mogu biti blagi ili potpuno izostati. Zato je važno prepoznati osobe s povećanim rizikom i omogućiti im pravodobnu procjenu zdravstvenog stanja.

Šećerna bolest obuhvaća različite oblike, uključujući tip 1, tip 2, gestacijski dijabetes i druge specifične tipove. Njihovi uzroci, tijek i mogućnosti prevencije nisu jednaki, ali svima je zajednička potreba za odgovarajućom dijagnostikom, liječenjem i kontinuiranom zdravstvenom skrbi. Ovogodišnja kampanja zato ne ograničava rano djelovanje na pojedini tip bolesti, nego naglašava važnost pravodobnog prepoznavanja i odgovarajuće podrške svim osobama kojima je ona potrebna.

Izvor: Cjeloviti članak dostupan je na Hrvatsko društvo za kronične bolesti.