Uz Svjetski dan nepušenja u svibnju, prvog dana Korizme obilježava se i nacionalni dan posvećen nepušenju – “Dan bez duhanskog dima“, budući da u korizmenom razdoblju većina ljudi razmišlja o odricanju od nečega u čemu uživa tijekom godine, često nažalost i prekomjerno, što zasigurno nije povoljno za zdravlje.

Obilježavanjem ovog dana, nastoji se potaknuti pušače na odricanje od pušenja tijekom 24 sata, uz potporu obitelji i javnosti, kako bi uvidjeli da to nije nemoguće i nastavili dalje s apstinencijom. To je također dobra prilika da pušači razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, o tome koliko pušenjem štete svojem zdravlju, zdravlju ukućana i kako time utječu na svoju okolinu.

Pušenje je još uvijek društveno prihvatljiva pojava pa se ovisnost o cigaretama ne smatra teškom ovisnošću, kao ona o drogama ili alkoholu. No, upravo pušenje uzrokuje mnoge bolesti, od krvožilnog i respiratornog sustava do različitih karcinoma. Podaci HZZO-a pokazuju da se za bolesti povezane s pušenjem godišnje iz zdravstvenog budžeta izdvaja više od 1,5 milijarde kuna što obuhvaća trošak liječenja, lijekova i bolovanja, a što najbolje pokazuje koliko su “pušačke“ bolesti veliki teret za zdravstvene financije.

U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, što nas po konzumaciji cigareta svrstava u sam svjetski vrh; prosječni hrvatski pušač popuši 20-30 cigareta dnevno. Zabrinjava i podatak da svakodnevno puši svaki peti učenik prvog razreda srednje škole, a 60 posto ih je barem jednom zapalilo cigaretu.

Žene u Hrvatskoj puše cigarete više od žena u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji pa je  prema udjelu pušačica Hrvatska prva u Europi, a što se tiče udjela pušača nalazi se na 7. mjestu. Dodatni rizici za žene koje puše su rak vrata maternice i rak dojke, preuranjena menopauza, problemi u trudnoći, neplodnost. Dodatni rizici za muškarce koji puše su erektilna disfunkcija i neplodnost.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi, što znači da Hrvatska svake godine gubi jedan grad veličine Virovitice! Po podacima ECIS-a (European Cancer Information System) Hrvatska je u 2018. godini po procijenjenoj smrtnosti od raka pluća rangirana na visoko 5. mjesto u Europi.    

Cigarete sadrže više od 600 sastojaka, čijim se sagorijevanjem oslobađa više od 7.000 štetnih tvari, od kojih 69 može izazvati rak. Udisanjem duhanskog dima štetne tvari ulaze u pluća te se dalje krvlju šire u organe i cijelo tijelo.

Medicinski stručnjaci tvrda kako se 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, lakše se hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje se kašalj i otežano disanje te se poboljšava funkcija pluća. Godinu dana nakon prestanka pušenja rizik od srčanog udara smanjuje se za tri puta, a nakon 5 godina rizik je jednak onome kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka pušenja rizik za pojavu raka pluća postaje dvostruko manji nego kod pušača, smanjuje se i rizik obolijevanja od raka usne šupljine, grkljana, jednjaka, mokraćnog mjehura, maternice i gušterače. Nakon 15 godina rizik obolijevanja od srčanih bolesti izjednačen je riziku nepušača.

Nacionalni “Dan bez duhanskog dima“ i ove godine upozorava na istraživanja i činjenice u svezi s pušenjem u smislu prepoznavanja brojnih rizika za zdravlje te apelira na konzumente duhana i duhanskih proizvoda da poslušaju preporuke struke i što prije napuste tu nezdravu naviku.