Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada ima za temu Zdravlje na radnom mjestu (Mental Health at Work), kojom se pokušava naglasiti vitalna povezanost između mentalnog zdravlja i radnog mjesta. Sigurno i zdravo radno okruženje pridonosi mentalnom zdravlju kao zaštitini čimbenik. Nezdravi radni uvjeti koji uključuju stigmu, diskriminaciju i uznemiravanje posve sigurno predstavljaju rizike za mentalno zdravlje, smanjuju kvalitetu života te posljedično radnu produktivnost. Kako bi se prevenirali rizici i osigurala potpora i zaštita mentalnog zdravlja na radnom mjestu nužna je hitna akcija za gotovo 60% zaposlene svjetske populacije.
Ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja:
- Mentalno zdravlje i radno mjesto su blisko povezani.
Podržavajuće radno okruženje doprinosi mentalnom zdravlju osiguravajući svrhovitost i stabilnost. Loši radni uvjeti mogu naštetiti mentalnom zdravlju smanjujući i zadovoljstvo poslom i radnu produktivnost.
- Zaposlenici se suočavaju s rizicima po mentalno zdravlje.
Zaposlenici se mogu suočavati s raznim oblicima rizika za mentalno zdravlje, uključujući diskriminaciju, loše radne uvjete ili ograničenu autonomiju. Loše plaćeni ili nesigurni poslovi često doprinose nedostatku adekvatne zaštite što zaposlenike izlaže raznim psiho-socijalnim rizicima.
- Utjecaj na pojedinca.
Nedostatak potpore za oboljele od mentalnih poremećaja može se negativno odraziti na njihovo samopouzdanje, zadovoljstvo poslom, kapacitet rada, odsustva s posla, kao i sposobnost zapošljavanja. Slično mogu biti zahvaćeni i članovi obitelji, odonosno osobe koje se skrbe za oboljele.
- Širi utjecaj na zaposlenost i društvo.
Loše mentalno zdravlje može uzrokovati manju produktivnost, česta odsustva s posla i povećati izmjene osoblja. Tako npr. depresija i anksioznost rezultiraju gubitkom 12 milijardi radnih dana godišnje.
- Stigma stvara prepreke u zapošljavanju.
Stigma i diskriminacija koje prate osobe s mentalnim poremećajima često odmažu u zapošljavanju, kao i zadržavanju poslova. Smanjivanje diskrimincije na radnom mjestu kroz osvješćivanje, edukaciju i angažman oboljelih od mentalnih poremećaja može pomoći u stvaranju zdravijeg i uključivijeg radnog okruženja.
- Potpora zaposlenicima da sudjeluju i napreduju na radnom mjestu.
Zposlenici bi se na radnom mjestu trebali prilagoditi na način da daju potporu oboljelima od mentalnih poremećaja. To bi značilo npr. organizirati zajedničke sastanke, planirati češće pauze, postupno uvoditi oboljele u radne zadatke i osigurati prostor za skladištenje lijekova.
- Osposobljavanje nadređenih za potporu mentalnom zdravlju.
Poslodavci bi trebali osigurati osposobljavanje za nadređene kako bi prepoznali i riješili potencijalne stresore na radnom mjestu. Osposobljeni nadređeni mogu davati učinkovitu potporu svojim timovima i poticati zdravije radno okruženje koje pruža više potpore.
- Djelovanje i suradnja s vladom je ključna.
Vlada, poslodavci i reperezentativne organizacije moraju raditi zajedno na stvaranju politike koja prevenira rizike po mentalno zdravlje, promovira blagostanje i gradi potporna radna mjesta u kojima je mentalno zdravlje prioritet.
- Briga za vlastito mentalno zdravlje.
Iako vlade i poslodavci imaju primarnu odgovornost u zaštiti i promoviranju mentalnog zdravlja na radnom mjestu, svatko od nas treba brinuti za vlastito blagostanje. Naučite tehnike upravljanja stresom i budite svjesni promjena svog mentalnog zdravlja. Ako je potrebno, zatražite pomoć od onih kojima vjerujete – prijatelja, članova obitelji, kolega, nadređenih ili zdravstvenih profesionalaca.
___
Izvor:
-- Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije