Ovogodišnja tema Dana planeta Zemlje, „Investirajmo u naš planet”, ukazuje na posljedice klimatskih promjena i onečišćenja okoliša na Zemlji, koje gotovo svi primjećujemo i svjesni smo toga u nekoj mjeri, slušajući vijesti o onečišćenju zraka, osiromašenju tla, rijekama, morima i oceanima preplavljenim plastičnim otpadom, sječi šuma, ugroženosti životinjskih i biljnih vrsta, smanjenju bioraznolikosti, itd. Sve to također ima negativan utjecaj i na ljude, na naše zdravlje i opću dobrobit.

Ako se pitamo što mi kao pojedinci možemo učiniti kako bi se što više smanjile, ublažile i izbjegle posljedice manjka brige i ulaganja u naš planet Zemlju, jedini planet koji mi i sav živi svijet imamo na raspolaganju za život sada i ubuduće, odgovor je – možemo učiniti puno, ako se odlučimo na djelovanje.

Svaka društvena promjena započinje od pojedinca te se nastavlja, raste i širi preko aktiviranja drugih pojedinaca, koji slijede dobre primjere brige o prirodi, planetu i svemu što ga nastanjuje.

Ili kao što je napisao naš veliki pjesnik, D. Cesarić:

Teče i teče, teče jedan slap;
Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara,
I sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati,
I moja kaplja pomaže ga tkati.   

Svatko od nas je poput te jedne kapi, koja može pomoći da se pokušaju smanjiti i ublažiti posljedice lošeg i neodrživog gospodarenja planetom i njegovim prirodnim bogatstvima, raznolikošću i resursima, jer svatko može doprinijeti ostvarenjem bar ponekog od sljedećih korisnih prijedloga:

Koristiti bicikl.  Što je manje automobila, manje je emisija ugljika koji  zagađuje zrak i doprinosi globalnom zagrijavanju. Vožnja biciklom ili samo šetnja, dvije su lako dostupne opcije, koje su ujedno i vrlo dobre za zdravlje.

Koristiti vrećice, bočice i spremnike za višekratnu uporabu. Jedna vrećica za višekratnu uporabu zamjenjuje korištenje do 600 plastičnih vrećica i njihovo odlaganje u prirodu. Godišnje se, prema procjenama, plastičnim otpadom usmrti 100.000 morskih životinja, stoga je humanije i ekološki puno prihvatljivije nabaviti vrećice za višekratnu uporabu, kao i isto takve bočice i spremnike.

Ugasiti nepotrebna svjetla. Proizvodnja električne energije često potječe od fosilnih goriva (poput ugljena, nafte ili prirodnog plina) koja doprinose klimatskim promjenama. Stoga je dobro električnu energiju za osvjetljenje koristiti racionalno i samo onda kada je to potrebno.

Pažljivo koristiti vodu. Čista, pitka voda ograničen je resurs, stoga je dobro ne puštati je da teče iz slavine onda kad to nije potrebno (primjerice, tijekom četkanja zubi, pranja posuđa deterdžentom i sl).

Zamijeniti stare žarulje. Zamjenom jedne obične žarulje od 60 W za tzv. štednu žarulju, ne samo da se može uštedjeti kupovinom istih, budući da štedne žarulje traju duže od klasičnih, već se može uštedjeti i električna energija, budući da štedne žarulje troše za dvije trećine el. energije manje od klasičnih.

Koristiti baterije koje se mogu ponovno puniti. Svake se godine proizvede i proda više od 15 milijardi baterija i to mahom jednokratnih alkalnih, a samo se mali broj tih baterija reciklira. Potrebno je jednokratno ulaganje u punjač i paket od nekoliko punjivih baterija, ali ova se investicija višestruko isplati. Na taj način štitimo i okoliš, jer baterije pripadaju u kategoriju opasnog otpada.

Posaditi drvo. Koristi od drveća su mnogostruke. Drveće čisti zrak, upija ugljični dioksid i oslobađa kisik, čuva tlo od erozije, ispiranja i odrona. Ovisno o tome gdje se drveće sadi, sjena krošnje može čak smanjiti potrebu za klima uređajima u vrijeme vrućina, a u urbanim sredinama pomaže u smanjenju žege i visokih ljetnih temperatura nastalih isijavanjem betona i asfalta.