Svjetski dan ljekarnika obilježava se 25. rujna, na dan kada je 1912. godine osnovana Međunarodna farmaceutska federacija (Fédération Internationale Pharmaceutique – FIP). Cilj organizacije je promicanje izvrsnosti i doprinosa ljekarničke struke zdravlju i zajednici te se, u tom smislu, svake godine organiziraju aktivnosti koje promiču ulogu ljekarnika u poboljšanju zdravlja u svim krajevima svijeta.

“Ove godine obilježavamo 10. Svjetski dan ljekarnika. Cilj nam je pokazati kako farmaceuti doprinose svijetu u kojem svi imaju koristi od sigurnih, učinkovitih, kvalitetnih i pristupačnih lijekova i zdravstvenih tehnologija, kao i od usluga ljekarničke skrbi.”
– Dominique Jordan. predsjednik Međunarodna farmaceutske federacije (FIP)

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana farmaceuta prilika je za podsjećanje na ulogu ljekarnika u društvu te na to kako ljekarnici transformiraju zdravlje kroz brojne zdravstvene usluge u svojim zajednicama, uključujući savjete o zdravom načinu života, preventivnom cijepljenju te osiguravanju pravilnog uzimanja lijekova, čime pomažu dobrom upravljanju bolestima i poboljšanju kvalitete života. Također treba podsjetiti i na to da farmaceutski znanstvenici transformiraju i produžuju život ljudi razvojem sigurnih i učinkovitih lijekova i cjepiva.

Prva javna ljekarna u Hrvatskoj otvorena je u Trogiru 1271, a kasnije su otvorene neke od najstarijih europskih ljekarni: u Dubrovniku (1317), Zagrebu (1355) i bolnička ljekarna „Domus Christi“ u Dubrovniku (1420). Vijeće Dubrovačke Republike donijelo je odluku kojom je prvi put u svijetu uvedena karantena još godine 1377. kao mjera zaštite od unošenja i širenja kožnih pošasti. Hrvatska farmacija naglo se razvila u 18. i 19. stoljeću, naročito nakon osnutka prve stručne ljekarničke organizacije „Hrvatsko-slavonskog zemaljskog ljekarničkog zbora“ (1858.), osnutka studija farmacije (1882.) na Sveučilištu u Zagrebu, objavljivanja Zakona o ljekarništvu (1894.) i osnutka prvog u svijetu znanstvenog Zavoda za farmakognoziju (1896.) u Zagrebu. Razvoju farmaceutske struke pridonio je i razvoj hrvatske farmaceutske industrije, započevši s tvornicom lijekova „Thierry“ u Pregradi (1893.), a potom slijede veletrgovina lijekovima „Isis“ (1918.), farmaceutsko-kemijska tvornica „Kemika“ u Zagrebu (1919.) i „Kaštel“ u Karlovcu (1921.) sa svojim istraživačkim laboratorijem (1936.) i tako redom.

U Republici Hrvatskoj, oko 2100 farmaceuta obavlja javnu, a oko 110 farmaceuta bolničku ljekarničku djelatnost u oko 960 javnih ljekarni i u 52 bolničke ljekarne. U privatnom je vlasništvu 63% javnih ljekarni, 23% je u državnom vlasništvu, a 14% u zakupu. Na jednu ljekarnu dolaze dva farmaceuta. Ljekarnici su obvezni stalno se stručno usavršavati kako bi mogli zadržati licencu za rad Hrvatske ljekarničke komore, stručne udruge, uz koju u našoj zemlji djeluje još i Hrvatsko farmaceutsko društvo (HFD).