Po završetku 124. Kongresa poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, koji je održan dana 30. rujna i 1. listopada 2021. godine u Opatiji, doneseni su zaključci Kongresa [.PDF], kako slijedi:
- Uvodno
Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske već tradicionalno je mjesto za izravnu komunikaciju svih dionika zdravstvenog sustava, intenzivnu razmjenu iskustava, razmišljanja i prijedloga za rješavanje otvorenih i aktualnih pitanja hrvatskog zdravstvenog sustava, osobito u trenutku najave još jedne u nizu reformi zdravstva Republike Hrvatske.
- Poslovanje zdravstvenih ustanova i tzv. sanacije
Rad zdravstvenih ustanova u trenutnim uvjetima poslovanja, uz tzv. sanacije, koje su postale gotovo redovit način financiranja zdravstva, podrazumijeva većinom nerealno niske cijene zdravstvene usluge i nerealne uvjete poslovanja, čime se posredno stimulira potrošnja i demotivira menadžment ustanova. Novi dugovi nastavit će se stvarati dok se temeljito ne promijene model upravljanja sustavom i okolnosti poslovanja te implementiraju dugoročnija rješenja.
- Rad zdravstvenih ustanova u okolnostima pandemije bolesti COVID - 19
Poslovanje zdravstvenih ustanova većim dijelom 2020. i 2021. godine obilježeno je utjecajem pandemije. Prema uputama Ministarstva zdravstva, dio radnika je, zbog protuepidemijskih mjera, boravio kod kuće, smanjen je broj pruženih zdravstvenih usluga, a istovremeno je povećana cijena rada, broj radnih sati i potrošnja lijekova. Ostvareni su i troškovi vezani za epidemiju koji nisu u potpunosti nadoknađeni svim zdravstvenim ustanovama, što je potrebno adekvatno riješiti.
- Najavljene reforme
Za očekivati je da će fokus reforme zdravstvenog sustava biti usmjeren na prijenos osnivačkih prava županijskih bolnica, zavoda za javno zdravstvo i zavoda za hitnu medicinu na državu. U nadolazećoj reformi mnogo je važnije provesti ozbiljne strukturne i upravljačke reforme te promijeniti uvjete poslovanja odnosno reformi pristupiti cjelovito, istovremeno provodeći i druge mjere za stabilizaciju sustava.
Najavljeno je i uređenje odnosa javnog i privatnog rada. Od ključne je važnosti osigurati efikasnija rješenja privatnog rada liječnika koji rade u javnom i privatnom sustavu te osigurati apsolutnu transparentnost lista čekanja.
- Cijene zdravstvenih usluga
Osnovni je preduvjet financijski stabilnog, održivog i kvalitetnog rada zdravstvenih ustanova realnija cijena zdravstvene usluge koju ustanove isporučuju, koja mora, barem približno, odgovarati stvarnim troškovima pružanja iste, a sukladno tome trebaju biti određeni i limiti ustanovama ili grupacijama ustanova koje tu uslugu isporučuju.
Iz godine u godinu materijalna prava radnika, prvenstveno plaće, rastu, a cijene zdravstvenih usluga i limiti ne prate taj porast u punoj mjeri, uz stalni porast troškova rada i cijena na tržištu potrošnog materijala i lijekova, zbog čega je neminovan konstantan porast potrošnje i duga zdravstvenog sustava u cjelini.
Radi određivanja realnijih cijena zdravstvenih usluga i limita, može se razmisliti o implementiranju tripartitnog modela ugovaranja cijene zdravstvene usluge, kao adekvatnijeg modela ugovaranja cijene usluge, pregovorima nacionalnog osiguravatelja i predstavnika pružatelja usluga te ministarstva nadležnog za zdravstvo kao konačnog arbitra.
- Avansna sredstva
Dodatna sredstva raspoređena putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predstavljaju avansno primljena sredstva, koja je potrebno opravdati izvršenjem zdravstvenih usluga, iako su namijenjena i utrošena za plaćanje dugova dobavljačima. Zdravstvene ustanove navedena sredstva većinom ne mogu opravdati izvršenjem zbog preniskih cijena zdravstvenih usluga, kao i smanjenog izvršenja tijekom epidemije, te je potrebno iznaći način da se navedeni dug zdravstvenih ustanova otpiše.
- Clean start
Tzv. clean startom odnosno podmirenjem svih dospjelih dugova zdravstvenih ustanova zaduživanjem na međunarodnom tržištu kapitala, iznos kamata bio bi višestruko manji od iznosa zateznih kamata dobavljačima i veledrogerijama zbog zakašnjenja u plaćanju.
- Potpuna provedba članaka 72. i 82. ZOZO-a i članka 14.a ZDZO
Potpuna provedba članaka 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 14.a Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, kroz redovit način financiranja prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, preduvjet je financijske stabilizacije sustava.
- Isplate vezane za obračun prekovremenog rada i osnovicu za izračun plaća u javnim službama
Zdravstvene ustanove nisu odgovorne za nastanak situacija s obračunom prekovremenog rada niti osnovicom za izračun plaća u javnim službama te nije opravdano da troškove snose iz vlastitih sredstava koja su namijenjena pružanju zdravstvene zaštite. U državnom proračunu osigurana su sredstva za isplate vezane za obračun prekovremenog rada, a isto je potrebno učiniti i za isplate vezane za osnovicu za izračun plaća u javnim službama.
- Menadžment
Menadžment zdravstvenih ustanova nema učinkovit alat za upravljanje ustanovama. Stabilan i efikasan sustav podrazumijeva i potpuno repozicioniranje zdravstvenog menadžmenta u smislu licenciranja, educiranja, menadžerskih ugovora, odgovornosti prema rezultatima rada, manje ovisnosti o dnevno političkim kretanjima, uz realne uvjete poslovanja.
- Prijedlog programa mjera
Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske objavila je Prijedlog programa mjera za financijsku stabilizaciju i strukturnu reformu zdravstvenog sustava te se pozivaju i svi drugi relevantni dionici u sustavu da iznesu svoje konkretne prijedloge rješenja, a Ministarstvo zdravstva, kao najodgovornija institucija, te prijedloge razmotri prilikom izrade konačnih prijedloga zakona.
- Zaključno
Potrebno je iznaći sustavna rješenja kako bi uvjeti poslovanja zdravstvenih ustanova postali financijski održivi i realni, radi kvalitete i bolje dostupnosti zdravstvene zaštite za naše građane.