26.03.2021.

[DHC Brunch] Tema: Financiranje imunizacije u Hrvatskoj: Je li bolje spriječiti ili liječiti? - Sažetak

 

U srijedu, 24. ožujka 2021. godine u 13.30 sati održana je treća od pet tjednih videokonferencija Udruge u okviru webinara Digital Healthcare Policy Brunch:

Tema 3: Financiranje imunizacije u Hrvatskoj - Je li bolje spriječiti ili liječiti?

O temi su govorili: Veronika Laušin, dr. med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje; prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljica Službe za medicinu rada te Marko Rađa, dr. med., ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije

 

  Sažetak i naglasci: 

 Dr. Veronika Laušin konstatirala je da se nalazimo u izvanrednoj situaciji, stoga je u zdravstvu, jednako kao i od strane HZZO-a kao osiguravatelja, potrebno odrediti prioritete. Način “bolje spriječiti nego liječiti” iznimno je važan, jer je najjednostavniji i - sa stajališta osiguravatelja - cjenovno najpovoljniji način borbe protiv bolesti.

Nastavno, podsjetila je da su putem programa cijepljenja u dječjoj dobi neke bolesti uspješno suzbijene i iskorijenjene, te je izrazila nadu da će se obuhvat procijepljenosti u tom smislu povećati. Prevencija je uvijek najbolja, jer ako se bolest razvije ili dovede do komplikacija, tada se svakako povećava i cijena liječenja. To je posebice razvidno kod bolesti COVID-19, koja je visoko zarazna i ima specifične zahtjeve, koji povećavaju troškove liječenja.

Također pojašnjava da je situacija pandemije u kojoj se našao cijeli svijet znatno ubrzala i intenzivirala znanstveno-tehnološka istraživanja koja su se već i ranije odvijala, a što je povratno dovelo do brže dostupnosti cjepiva. U svezi s tim, napominje kako su troškovi prevencije, odnosno cijena cjepiva i cijepljenja, još uvijek povoljniji za zdravstvene financije od cijene liječenja COVID-a.

Što se tiče financiranja cijepljenja, dr. Laušin je izvijestila kako HZZO, kao nacionalni osiguravatelj, redovito osigurava sredstva za program obveznog cijepljenja, zatim za program cijepljenja rizičnih skupina, ali također i za program koji se odnosi na epidemiju odnosno pandemiju bolesti COVID-19 proglašenu 2020. godine. Napomenula je da je opterećenje financijskog sustava u zdravstvu tijekom epidemije iznimno teško i veliko zbog raznih čimbenika: od povećanja radnog opterećenja i prilagodbe načina rada, preko poskupljenja svih troškova vezanih za rad, pa do prioritetne nabave i osiguranja cjepiva, što je HZZO dosad uspješno financijski pratio.

Dr. Veronika Laušin također je konstatirala da će troškovi nabavke cjepiva za COVID-19 u 2021. godini zasigurno biti povećani te će premašiti troškove svih dosadašnjih cjepiva, s obzirom na pandemijske razmjere bolesti. S tim u svezi, navela je kako je sada najvažnije kroz sve dijelove zdravstvenog sustava obavijestiti i educirati građane, kako bi ih se što više osvijestilo o potrebi cijepljenja protiv zaraznih bolesti, kao najvažnijeg dijela preventivnih programa.

Napomenula je kako također treba reći da su se, u uvjetima epidemije COVID-19, liječnici iz primarne zdravstvene zaštite nakon nekih početnih nesnalaženja vrlo brzo prilagodili situaciji, dobro ekipirali i kvalitetno odradili svoj posao na programu obveznog cijepljenja te da je zdravstveni sustav u našoj zemlji u teškim i izvanrednim uvjetima epidemije COVID-19 dobro funkcionirao, osim određenog zastoja u preventivnim programima, koji su se pojavili uglavnom zbog opreza i odluke građana da će svoje preventivne preglede odgoditi za neko drugo vrijeme.

Zaključno, dr. Laušin je napomenula kako je u proteklih godinu i pol dana trajanja epidemije cijela populacija dobila puno više informacija preko medija, obitelji, zdravstva, obrazovnih institucija i sl., te vrlo široka saznanja u odnosu na prethodna razdoblja, te je mišljenja kako bi svi zajednički trebali nastaviti nastojanja u tom smislu, pa onda ni dobar rezultat neće izostati.

 

Dr. Marko Rađa u svom je izlaganju istaknuo kako je u domovima zdravlja nemoguće predvidjeti dugoročno planiranje cijepljenja protiv bolesti COVID-19, jer se broj novozaraženih ne može predvidjeti, ali smatra da je trenutna situacija u Domu zdravlja Splitsko dalmatinske županije optimalna.

Napomenuo je da razliku u kvaliteti i pravovremenosti provođenja cijepljenja unutar ustanove čini organizacija između kolega u domu zdravlja. Naglasio je da obiteljska medicina trenutno ima ključnu ulogu u borbi s pandemijom, ali da bi bilo nužno intenzivnije se usredotočiti na skrb o pacijentima s ostalim bolestima i dijagnozama.

Istaknuo je podatak da je prošle godine broj umrlih bio pet do šest tisuća veći od standardnog i postavlja pitanje je li navedeno povećanje smrtnosti od bolesti COVID-19 ili postoji mogućnost da određeni pacijenti, zbog novonastale situacije, nisu dobili pravovremenu zdravstvenu skrb? Iznio je kako je u prvom valu pandemije značajno veći udio populacije bio zainteresiran za uspostavu i provedbu cijepljenja nego u drugom valu, što je uzrokovano razmjenom neprovjerenih informacija putem društvenih mreža i medija pod utjecajem tzv. "antivaxerskih lobija".

Vezano za procijepljenost radnika unutar zdravstvenog sustava, dr. Rađa navodi kako obeshrabrujućom smatra činjenicu da je manje od 50% djelatnika u zdravstvu zaprimilo cjepivo protiv bolesti COVID-19, a uzrok vidi u nedovoljnoj zdravstvenoj edukaciji unutar sustava i u populaciji.

Zaključno, konstatira da je potrebno osvijestiti kako bi cjelokupno društvo trebalo izgraditi drugačiji stav prema cijepljenju te ukazuje kako je najbitnije osvijestiti da je cijepljenje kao preventiva nemjerljivo povoljnije od svih ostalih opcija koje proizlaze iz bolesti COVID-19, kao i svake druge bolesti.

 

Prim.dr. Marija Bubaš konstatirala je da je epidemija bolesti COVID-19 zasigurno utjecala na pružanje zdravstvene zaštite te je i od pacijenata i od liječnika zahtijevala određene prilagodbe. Ministarstvo zdravstva je, primjerice, osnovalo pozivni centar za osobe s malignim bolestima, koje su bitan aspekt javno zdravstvene zaštite i javnog zdravstva općenito, jer znatno utječu na kvalitetu života i radnu sposobnost, a također i na potrošnju, stoga se prema tom pitanju treba strateški postaviti.

Nastavno, naglasila je kako je uvijek bolje spriječiti pojavu bolesti nego je liječiti, pri čemu je imunizacija bitan dio prevencije, koji u ovom slučaju sprječava teške i smrtne ishode, kao i širenje bolesti, na način da prekida lanac prijenosa zaraze.

Prim.dr. Bubaš izvijestila je da Hrvatska ima plan cijepljenja koji ima svoje faze, trenutno je aktivna druga faza, kada se cijepi starija populacija, kronični bolesnici ili mlađi s komorbiditetima. U nekim županijama moguće je već započeti i s trećom fazom cijepljenja, koja uključuje mlađe i radno aktivne dobne skupine odnosno one koji ostvaraju veći broj kontakata, kako bi se osigurao kontinuitet gospodarstva te spriječio unos bolesti u obitelj iz radne sredine te mogući prijenos na starije članovi obitelji. Mišljenja je kako treba podržati i taj koncept po kojem se pojedine faze cijepljenja odvijaju paralelno, razmišljajući na način da se cijepljenjem mlađih također štite i stariji.

Zaključno, mišljenja je da se cijepljenje protiv bolesti COVID-19 odvija dobro i u skladu s raspoloživim količinama cjepiva, a to je tako i zahvaljujući prethodnim iskustvima sa sezonskim cijepljenjem protiv gripe, pri čemu se procjepljivalo više od 400.000 osoba. Složila se s konstatacijom da epidemija utječe na provedbu preventivnih programa, ali je također naglasila kako provedba „zapinje“ ne samo zbog COVID-a nego i stoga što se građani nažalost nevoljko odazivaju na preventivne preglede te bi se u tom segmentu stanje trebalo i moralo znatno poboljšati. To je često moguće učiniti na načine koji ne zahtijevaju velika sredstva, niti bi predstavljali veliki trošak – primjerice, preko edukacija koje bi dovele do veće „zdravstvene osviještenosti“, u smislu da nas nitko drugi ne može učiniti zdravima, jer je odgovornost za naše zdravlje ponajprije na nama samima.

______

Obavijest: Tema 4. webinara „Digital Health Care Policy Brunch“ pod naslovom "Bolnički sustav, antimikrobna rezistencija i upravljanje rizicima" održat će se 07.04.2021. godine (srijeda).

 _____________

Sponzori: