U srijedu, 10. ožujka 2021. godine u 11:00 sati održana je druga od pet tjednih videokonferencija Udruge u okviru webinara „Digital Healthcare Policy Brunch“:

Tema 2. Uvrštavanje novih onkoloških indikacija na listu lijekova u doba COVID-19

O temi su govorili: doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnateljica Opće bolnice Pula; prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med., pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja KBC-a Zagreb i Ivica Belina, prof. edukac. reh., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

•  Video: OVDJE. 

  Sažetak i naglasci: 

Doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., ravnateljica Opće bolnice Pula, iznijela je kako su se, tijekom trajanja epidemije COVID – 19, terapijski postupci onkoloških pacijenata u pulskoj bolnici odvijali uredno i organizirano, dok se kod dijagnostičkih postupaka dogodio određeni pad, iako su onkološki pacijenti imali prioritet. Naglasila je da je priljev pacijenata u bolnicu tijekom 2020. godine bio pojačan zbog činjenice da je Klinička bolnica Dubrava proglašena Covid-bolnicom, kao i zbog potresa u Zagrebu, zbog čega je dio pacijenata nekih bolnica morao biti preusmjeren u druge ustanove. Također je iznijela da su tijekom „lockdowna“ u proljeće 2020. godine preventivni programi bili zaustavljeni, no da su se prestankom oštrih epidemioloških mjera opet nastavili, iako još uvijek postoji određeni strah pacijenata od ulaska u bolnički sustav.

Vezano za odnos inovacija u liječenju i s njima povezanih troškova, doc. dr. sc. Hrstić navodi da je ključno pratiti kakav je ishod liječenja, jer ako je liječenje učinkovito, tada je trošak isplativ. Nastavno, naglasila je kako treba pohvaliti HZZO, koji je na svoju listu uvrstio niz lijekova koji su pokazali dobre ishode u liječenju te je konstatirala kako, na taj način, početni trošak zapravo postaje dugoročna ušteda. Također je podržala uvođenje novih, „pametnih“ lijekova, koje bi bilo moguće aplicirati ne samo u kliničkim bolnicama, nego i u općim bolnicama koje također imaju onkološke pacijente.

U svezi s financiranjem bolnica i bolničkim limitima, navela je kako je pitanje financija uvijek bolna točka zbog koje je potrebno provoditi racionalizaciju u poslovanju te kako analiza troškova pokazuje da se najveće stavke odnose na potrošni medicinski materijal i lijekove, stoga je mišljenja kako bi svakako trebalo financijski podržati one zdravstvene ustanove koje te lijekove naručuju i plaćaju. Mišljenja je da „novac treba pratiti pacijenta“ kroz zdravstveni sustav, pa ako pacijent prijeđe na liječenje u drugu zdravstvenu ustanovu, tada i novac za njegovo liječenje treba ići s njim.

Zaključno konstatira da se treba držati Nacionalnog plana razvoja bolnica i dobro definirati tko što u sustavu radi, pa neće izostati ni dobri ishodi liječenja i kvalitetna zdravstvena zaštita.

Prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med., pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja KBC-a Zagreb, glede situacije s onkološkim pacijentima konstatirao je da su pacijenti koji su u prethodnom razdoblju bili na terapijama i u tijeku liječenja, svoje liječenje i nastavili. No, problem je s pacijentima novooboljelim od karcinoma pluća, koji nisu željeli dolaziti u bolnice zbog epidemije i potresa, pa sada nažalost dolaze preko hitne službe, i to u dosta teškom stadiju bolesti u kojem je terapija neizvjesna.

Kao pozitivan trend iznosi da je zadnjih nekoliko godina pacijentima u Hrvatskoj na listama HZZO-a dostupno 80% lijekova koji se koriste i u najrazvijenijim zemljama Europe, također su dostupni „pametni“ lijekovi i dobre imuno-terapije u liječenju karcinoma pluća, stoga se sa zadovoljstvom može reći da Hrvatska sada pripada među 15 najboljih zemalja u Europi po dostupnosti svih terapija u liječenju karcinoma pluća.

Nastavno, naglašava da su inovacije jednako važne kao i uštede, jer zapravo inovacije donose uštedu. Primjenom personaliziranog pristupa u medicini, pri čemu se pacijentu ciljano daje terapija koja će sigurno djelovati na njegovo stanje i značajno mu produžiti život, ostvaruje se i ušteda, i zdravstvena korist za bolesnika.

Također je mišljenja da „novac treba slijediti pacijenta“, pa kad se primjerice radi o terapiji pacijenta s karcinomom, plaćanje ide onoj ustanovi u kojoj će pacijent tu terapiju primiti.

Zaključno, prof. dr. sc. Jakopović izražava bojazan da bi zbog financijskih poteškoća moglo doći do određenog zastoja u liječenju, ali također izražava i nadu da će Vlada, HZZO i Ministarstvo zdravstva prepoznati veliku važnost liječenja onkoloških bolesti, koje nažalost pokazuju trend stalnog rasta među stanovništvom u Hrvatskoj.

Ivica Belina, prof. edukac. reh., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, iznio je kako je za vrijeme epidemije bolesti COVID – 19 zdravstvena skrb onkološkim pacijentima čija bolest je ranije dijagnosticirana, bila dostupna, no uočeno je da su pacijenti kojima karcinom nije bio dijagnosticiran, kasnije tražili zdravstvenu skrb nego što bi to učinili u uobičajenim okolnostima bez epidemije, zbog čega je dijagnoza utvrđena kasnije, kada je bolest već uznapredovala, a time su smanjene terapijske mogućnosti.

Istaknuo je potrebu razvijanja praćenja ishoda liječenja te unaprjeđenja sustava kliničkih ispitivanja. Iznio je kako klinička ispitivanja donose inovacije i nove mogućnosti liječenja onim pacijentima koji nemaju više opcija. Smatra kako je potrebno razvijati unificirana pravila provođenja i ugovaranja kliničkih ispitivanja, koja bi se primjenjivala u svim zdravstvenim ustanovama. Naglasio je važnost kvalitetne komunikacije za što uspješniju provedbu liječenja, između zaposlenika zdravstvenih ustanova i pacijenata, kao i između liječnika i zdravstvenih ustanova.

Ukazao je da je nužna jednaka dostupnost zdravstvene zaštite svim pacijentima na cijelom području Republike Hrvatske, no da je pri tome potreban i razvoj tzv. onkološke mreže odnosno utvrđivanje koje zdravstvene ustanove su nadležne i imaju potrebne kapacitete za provođenje pojedinih postupaka.

Iznio je kako je dostupnost lijekova putem listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobra, no da je iznimno važno da pacijenti pravovremeno dobiju lijekove koji odgovaraju njihovim specifičnim potrebama.

Zaključno, poručuje da se napredak prema personaliziranoj medicini očituje u prepoznavanju pravih potreba svakog pojedinog pacijenta i liječenju tog konkretnog pacijenta.
______

Obavijest: Tema 3. webinara „Digital Health Care Policy Brunch“ pod naslovom „Financiranje imunizacije u Hrvatskoj – je li bolje spriječiti nego liječiti?“ održat će se 24.3.2021. godine (srijeda).

 _____________

Sponzori: