26.02.2021.

[DHC Brunch] Tema: Financijska održivost zdravstvenog sustava nakon COVID-19 - Sažetak

 

Dana 24. veljače 2021. godine u 11:00 sati održana je prva od pet tjednih videokonferencija Udruge u okviru webinara Digital Healthcare Policy Brunch:

Tema 1. Financijska održivost zdravstvenog sustava nakon COVID-19 

O temi su razgovaraliLucian Vukelić, dr.med.spec., ravnatelj HZZO-a; Gordan Žanić, dipl.oec., ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Ministarstva zdravstva; prof.dr.sc. Alen Ružić, dr.med., ravnatelj KBC Rijeka; doc.dr.sc. Marinko Rade, mr.sc.orth.med., MBA, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Martin Horvat” Rovinj; prof.dr.sc. Hrvoje Šimović, Ekonomski fakultet Zagreb te direktor Udruge mr. Dražen Jurković, dr.med.

  Sažetak i naglasci: 

HRVATSKI ZDRAVSTVENI SUSTAV JE RELATIVNO DOBRO PREBRODIO COVID KRIZU, ALI POTREBNE SU JASNE REFORME

  • Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske organizirala je Digital Healthcare Policy Brunch na temu „Financijska održivost zdravstvenog sustava nakon COVID-19“, 24.2.2021., koji je okupio predstavnike Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, predstavnike zdravstvenih ustanova te ekonomske stručnjake, na kojemu se razgovaralo o održivosti i oporavku zdravstvenog sustava nakon pandemije te su dane jasne smjernice za buduću reformu zdravstvenog sustava
  • Unatoč izazovima COVID-19 pandemije, hrvatsko zdravstvo ide u dobrom smjeru, no potrebne su sustavne reforme kako bi zdravstveni sustav bio financijski održiv i stabilan
  • Panelisti su, u dinamičnoj i konstruktivnoj raspravi, razgovarali o prijedlozima za reformu zdravstvenog sustava radi organizacijske i financijske održivosti hrvatskog zdravstva tijekom i nakon korona-krize

Lucian Vukelić, dr.med.spec., ravnatelj HZZO-a, navodi da je „COVID pandemija kumulativno ostavila velike troškove HZZO-u, koji je imao smanjene prihode iz doprinosa, povećana izdavanja za testiranja, bolovanja, cijepljenja, liječenja i ostalo. Problem se nalazi i u neizvršenju financijskih obveza zdravstvenih ustanova prema HZZO-u – smanjenog izvršenja zbog utjecaja pandemije. HZZO bilježi gubitak prihoda od doprinosa za 2020. godini u iznosu oko milijardu i pol kuna, uz 2 milijarde kuna predviđenih rashoda za cijepljenje, bolovanja, liječenja vezano za COVID epidemiju, u što je uključeno 420 milijuna kuna rezerviranog budžeta za cjepiva i oko 82 milijuna kuna za lijek koji liječi simptome COVID-19, dok troškovi rastu za 50 milijuna kuna tjedno.“

Gordan Žanić, dipl.oec., ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Ministarstva zdravstva istaknuo je kako na financijsku situaciju u zdravstvenom sustavu utječu mnogi faktori, no pri tome prava pacijenata neće biti zakinuta. Ovakav zdravstveni sustav je neodrživ te su nužna hitna rješenja i s prihodovne i rashodovne strane, naglašavajući kako postoji prostora za racionalizaciju i poboljšanja u mnogim segmentima:
„U Ministarstvu zdravstva pokušavamo uštedjeti na nekoliko razina, primjerice kroz objedinjenu javnu nabavu, no ima prostora recimo, u odobravanju lijekova, širini smjernica i sl. jer tu se troškovi značajno povećavaju, no treba voditi računa o potrebama pacijenata. Problem je i neispunjavanje bolničkih limita u nekim slučajevima, što otvara i prostora za raspravu na ovom području. Financijska slika zdravstva je vrlo kompleksna i nitko nije našao rješenje preko noći. Činjenica jest da je ovakav zdravstveni sustav neodrživ te da je jedno od rješenja veće izdvajanje za zdravstvo“, naglasio je Gordan Žanić, dipl.oec., ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Ministarstva zdravstva.

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske mr. Dražen Jurković, dr. med., istaknuo je da se zdravstveni sustav uspješno nosi s COVID epidemijom, no da su potrebna sustavna rješenja kako bi zdravstveni sustav bio financijski održiv. Kratkoročna i nužna rješenja bile su tzv. sanacije, kojih je u 2020. godini bilo čak četiri, čime su se sanirali dugovi prema veledrogerijama.
„Potreban je novi model za rješavanje problematike dugova, koji između ostalog uključuje isplatu cjelokupnog iznosa zakonski predviđenih sredstava iz državnog proračuna po člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji iznosi 4,2 milijarde kuna, a koje Ministarstvo financija treba doznačiti HZZO-u. Uz takav prihod HZZO ima sasvim drugačiju mogućnost suradnje i razgovora sa zdravstvenim ustanovama o adekvatnim cijenama zdravstvenih usluga i limitima, uz jasno definiranje odgovornosti u poslovanju“, izjavio je mr. Dražen Jurković, dr.med, direktor UPUZ-a.

Na strani prihoda, osim poštivanja Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju o sredstvima koja se u državnom proračunu osiguravaju za zdravstvo, UPUZ je predložio još nekoliko rješenja za bolju financijsku stabilnost i održivost zdravstvenog sustava. Predlaže razmatranje mogućnosti promjena u dopunskom zdravstvenom osiguranju povećanjem maksimalnog iznosa participacije koji trenutno iznosi 2000 kuna po računu, s ciljem poticanja građana na osiguranje, a ne radi dodatnog opterećenja građana. Potrebno je odrediti standard usluga i materijala, kako bi se usluge i materijali iznad standarda (npr. kod ugradbenog materijala) mogli dodatno platiti putem dodatnog zdravstvenog osiguranja. Predlaže uvođenje tzv. poreza na rizična ponašanja, odnosno porez na duhan i duhanske proizvode koji bi se uplaćivao u namjenski fond HZZO-a – povećanjem cijene kutije cigareta za 1 kunu, godišnje bi se dobilo dodatnih 400 milijuna kuna. Također, potrebno je veće korištenje sredstava fondova EU.

Na stani rashoda, UPUZ predlaže uštede putem objedinjene javne nabave i za pojedine lijekove i potrošne materijale. Također, nastavak provođenja ''masterplana'' bolnica objedinjavanjem pojedinih djelatnosti i stvaranjem centara izvrnosti, te praćenje ishoda liječenja, posebice za liječenje posebno skupim lijekovima. Uštede zdravstvenog sustava mogu biti provedene i premještanjem naknada, npr. bolovanje, rodiljne i dr., koje godišnje iznose oko 3 milijarde kuna, iz HZZO u nadležnost neke druge institucije, kako je to praksa i u drugim zemljama Europske unije.

Pandemija COVID-19 itekako je utjecala na rad bolnica, posebice na rad velikih bolničkih centara. „Broj usluga u specijalističko konzilijarnoj zaštiti je pao za 14%. Svi onkološki pacijenti, traume i hitnoće su dobili zdravstvenu skrb te je limit u prosincu ostvaren. U siječnju je zabilježen značajan porast izdvanja za zaposlene i to zbog velikog broja prekovremenih sati u prosincu, kada smo imali velik broj COVID oboljelih djelatnika, kao i u samoizolaciji i zato je ostatak djelatnika imao povećan broj prekovremenih sati.“, rekao je prof.dr.sc. Alen Ružić, dr.med., ravnatelj KBC Rijeka.

Jedan od zaključaka je i taj da se premalo izdvaja za zdravstvo po glavi stanovnika. Dok EU izdvaja 3000 eura po glavi stanovnika za zdravstvo, Hrvatska izdvaja tek 800 eura. „Možda problem održivosti zdravstva leži u činjenici da imamo svega 38,4% aktivnih osiguranika. U prijevodu - jedan radno aktivni osiguranik financira 2,7 osiguranika koji koriste te usluge, ali ih ne plaćaju.“, rekao je doc.dr.sc. Marinko Rade, mr.sc.orth.med., MBA, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Martin Horvat” Rovinj.

Pritom je naglasio kako je zbog korona-krize privremeni zastoj medicinskog turizma utjecao na smanjenje prihoda Specijalne bolnice u Rovinju za gotovo 50% uz poteškoće u izvršavanju ugovora s HZZO-om zbog epidemioloških mjera. No ipak, s velikim optimizmom gleda u budućnost naglašavajući da su akumuliranu dobit iz prethodnih godina iskoristili da bi se prebrodio ovaj period, u kojem su također radili na razvoju i investiranju u ustanovu kako bi spremno dočekali post-COVID period.

''U prosjeku, oko milijardu i pol kuna godišnje ne uplati se iz državnog proračuna za zdravstvo, što varira iz godine u godinu, prema člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.'', izjavio je prof.dr.sc. Hrvoje Šimović, Ekonomski fakultet Zagreb, dodajući da bi definiranje iznosa koji treba biti plaćen po pojedinim stavkama te poštivanje navedenih odredaba trebala biti polazna točka.

________

Zaključno, hrvatski zdravstveni sustav je relativno uspješno izdržao situaciju uzrokovanu COVID-19, no potrebno je sustavno rješavati otvorena pitanja financijske održivosti zdravstvenog sustava. Dugovanja u zdravstvu dugogodišnji su problem, koji je potrebno rješavati uključivanjem svih dionika i više ministarstava, sve radi očuvanja kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite za građane.

Predložene smjernice na ovom panelu Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske svakako su jedan od koraka na putu prema željenoj transformaciji zdravstvenog sustava.

 

 

 

Prva tema webinara - financijska održivost hrvatskog zdravstva tijekom i nakon korona-krize, također je bila i medijski popraćena:

 

 

Više o webinarima na: Digital Healthcare Policy Brunch