Sa 123. Kongresa poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, održanog "online" od 19. do 23. listopada 2020., donosimo zaključke, kako slijedi: 

1. Stanje zdravstvenog sustava

Zdravstvo je svugdje u svijetu izloženo novim izazovima.

Nove tehnologije i lijekovi svakodnevno podižu kvalitetu zdravstvenih usluga, ali time raste i zdravstvena potrošnja.

2. Poslovanje zdravstvenih ustanova, sanacije kao avansna sredstva, cijene zdravstvenih usluga, stanje obveza

Ukupne obveze javnih zdravstvenih ustanova u prvoj polovini 2020. godine iznosile su 9,4 milijarde kuna, a dospjele obveze 4,86 milijardi kuna. Pri tome je novonastali dug u zdravstvenom sustavu u istom periodu ove godine bio gotovo 1,4 milijarde kuna, odnosno sustav mjesečno radi nešto više od 220 milijuna kuna novog duga. Bolnice su u prvih sedam mjeseci ove godine izvršile prosječno 15% ugovorenih sredstava (limita) manje, zbog COVID krize. Rokovi plaćanja za lijekove ponegdje prelaze i tisuću dana. U prvih šest mjeseci ove godine rashodi za zaposlene u zdravstvenim ustanovama rasli su za oko 13%.

Do početka održavanja Kongresa, provedene su dvije sanacije u ovoj godini, koje su iznosile ukupno 900 milijuna kuna. Zdravstvene ustanove dodatna sredstva mogu knjižiti kao prihod ukoliko su ista opravdana izvršenjem usluga, čime se, pored stvarnog duga, stvara i dodatni fiktivni dio ukupnog duga zdravstva. Zdravstvene ustanove ta su sredstva utrošila na plaćanje dugova dobavljačima, za što su sredstva bila namijenjena. Postojećim cijenama zdravstvenih usluga, uz smanjeno pružanje usluga zbog epidemije bolesti COVID – 19, ustanove ne mogu na traženi način opravdati primljena sredstva, stoga je potrebno pronaći knjigovodstveno rješenje ovog pitanja.

Potrebno je hitno provesti sustavne promjene u zdravstvenom sustavu, kako bi isti postao financijski stabilan i dugoročno održiv, radi dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite za građane.

        3. Clean start, ugovaranje cijena zdravstvenih usluga

Sustavno rješenje moralo bi se postići tzv. clean startom, koji uključuje podmirenje dospjelog duga u potpunosti, novim zaduživanjem na međunarodnom financijskom tržištu, gdje su trenutno kamate relativno niske. Svođenjem rokova plaćanja na zakonski rok od 60 dana, omogućio bi se razgovor o nižim cijenama lijekova na domaćem tržištu. Nadalje, clean start nužno uključuje paralelno određivanje cijena zdravstvenih usluga i limita u skladu sa stvarnim troškovima te periodično korigiranje proračuna za zdravstvo sukladno kretanju troškova pružanja zdravstvenih usluga, kako se ne bi istovremeno stvaralo novo zaduženje.

Također, radi očuvanja tekuće likvidnosti i sprječavanja nastanka novog duga, potrebno je za zdravstvo godišnje osigurati dodatne 2 milijarde kuna.

Cijene zdravstvenih usluga trebale bi odgovarati stvarnim troškovima pružanja usluga i određivati se dogovorom predstavnika nacionalnog osiguravatelja i predstavnika pružatelja zdravstvenih usluga, tj. ustanova. Ministarstvo zdravstva bilo bi arbitar, koji bi određivao konačnu cijenu zdravstvenih usluga za tu godinu za one usluge o kojima se ne postigne sporazum.

4. Tužbe radi obračuna prekovremenog rada

Zdravstvene ustanove nisu odgovorne za situaciju vezanu za obračun prekovremenog rada, jer nisu sudjelovale u nastanku tog problema. Stoga ne mogu same sanirati njegove posljedice iz vlastitih sredstava, koja su namijenjena za pružanje zdravstvene zaštite.

Nužno je pronaći rješenje tamo gdje je problem i nastao, na relaciji Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo financija i Vlada Republike Hrvatske. Na razini Države moraju se osigurati financijska sredstva za sklapanje nagodbi, kako bi se zaustavio daljnji nepotrebni rast troškova vezanih za rješavanje ovog dugogodišnjeg problema.

5. Tužbe radi osnovice za izračun plaće u javnim službama

U pojedinim zdravstvenim ustanovama javljaju se tužbe radi isplate razlike plaće osnovom primijenjene osnovice za izačun plaće u javnim službama tijekom 2016. godine. Potrebno je pravovremeno pristupiti rješavanju ovog problema, kako uskoro ne bismo bili suočeni sa situacijom sličnoj onoj s tužbama radi obračuna prekovremenog rada.

6. Organizacija rada zdravstvenih ustanova tijekom epidemije

Radnici koji su tijekom epidemije bili u tzv. prekidu rada, sukladno Zakonu o radu, dobivali su naknadu plaće prema prosjeku plaće zadnja tri mjeseca, zbog čega se u određenim situacijama događalo da sat boravka kod kuće vrijedi više od sata rada.

Unatoč tome što je manji broj radnika radio i što je pruženo manje usluga, ovakav obračun plaća, pored drugih okolnosti, zasigurno je utjecao na povećanje rashoda ustanova za plaće radnika.

Najveći izazovi organizacije rada zdravstvenih ustanova tek dolaze, s obzirom na povećani broj oboljelih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika te njihovih samoizolacija, a istodoban povećani pritisak na kapacitete zdravstvenih ustanova.

7. e-Uputnice, liste čekanja

Dovršetak projekta e-Uputnica važan je iskorak za pacijente i liječnike, koji će doprinijeti smanjenju listi čekanja. Neka od rješenja za njihovo smanjenje su i završetak projekta e-Naručivanje, te sinergija javnog i privatnog zdravstva na korist pacijenata.

COVID kriza trenutno je jedan od bitnih uzroka zauzetosti bolničkih kapaciteta, zbog čega su liste čekanja produžene. Po prolasku epidemije, bit ćemo suočeni s valom bolesti, kao posljedicom produljenja listi čekanja, što će biti dodatno opterećenje i postavit će nove izazove pred zdravstveni sustav Hrvatske u cjelini.

8. Politika lijekova

Kontinuiranim napretkom znanosti pojavljuju se sve kvalitetnija rješenja u segmentu liječenja, posebice vezano za individualizaciju terapije za najteže pacijente. Kako bi raspoloživim sredstvima svim građanima bila osigurana dostupnost i pravovremenost naoptimalnije terapije, potrebno je sustavno pratiti ishode liječenja, osobito lijekovima koji spadaju u kategoriju posebno skupih lijekova.

9. Master plan bolnica

Za provedbu Master plana, kao dugoročnog plana razvoja bolničkih potencijala objedinjavanjem djelatnosti, racionalizacijom postojećih kapaciteta i formiranjem centara izvrsnosti, potrebno je hitno izraditi precizne provedbene akte.  Pri tome nije riječ o pukom spajanju pravnih osoba, nego o mogućem objedinjavanju srodnih zdravstvenih djelatnosti i odjela, izuzev četiri osnovne djelatnosti i OHBP-a, temeljem precizne analize postojećih kapaciteta na određenom području.

10. Zdravstveni menadžment

Jedna od ključnih paradigmi racionalnog i uspješnog upravljanja svakim sustavom je kvalitetan menadžment. Status zdravstvenog menadžmenta treba ići smjerom obvezne edukacije, potpune profesionalizacije i institucionalizacije kroz menadžerske ugovore. Položaj zdravstvenog menadžmenta mora se vrednovati kroz financijske rezultate poslovanja te kvalitetu i dostupnost isporučenih usluga za građane, sa što je moguće manjim utjecajem dnevne politike na stabilnost njegove pozicije. Potrebno je adekvatno vrednovati i odgovornost te obim rada menadžmenta, pa tako i njihove plaće odrediti u korelaciji s time.

11. Završno

Zahvaljujemo svim zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji u ovim teškim okolnostima COVID krize građanima osiguravaju kontinuiranu dostupnost zdravstvene zaštite, kao i ravnateljima i zdravstvenoj administraciji koji su pružanje zdravstvene zaštite organizirali na najbolji mogući način u datim okolnostima.

Pozivamo sve da udružimo snage i poštujemo epidemiološke preporuke te time usporimo širenje bolesti COVID – 19. Tako ćemo bolnički sustav održati funkcionalnim, barem malo usporiti produžavanje listi čekanja te zaštiti one koji su oboljeli i od drugih bolesti.