16.06.2020.

[Izaberi zdravlje] Zdravstvene politike i prioriteti - sažeci izlaganja

U današjoj emisiji na HRT-HR1 "Izaberi zdravlje", na temu zdravstvenih politika i prioriteta, voditeljica Sandra Erak u studiju je razgovarala s Krešimirom Luetićem (HLK), Vikicom Krolo (KoHOM) i direktorom Udruge Draženom Jurkovićem, uz predstavljanje zdravstvenih programa i prioriteta u ime stranaka: Vili Beroš (HDZ), Danko Velimir Vrdoljak (SDP), Milan Vrkljan (DP), Ivan Bekavac (MOST), dok su telefonskim javljanjem sudjelovali Ivana Šmit (HUBOL) i Mario Drlje (UHP).

Cijela emisija može se poslušati ovdje.

---------

Naglasci i sažeci izlaganja:

[Vili Beroš (HDZ)] Mišljenja je da pacijenta treba vratiti u najuži fokus zdravstvenog sustava te osigurati dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za sve, na načelima solidarnosti i uzajamnosti. Nadalje, treba osigurati ljudske potencijale, jer liječnici i sestre su oni koji uvjetuju i nose kvalitetu zdravstvenog sustava. Također naglašava da se treba raditi na preventivi i preventivnim programima, osigurati samodostatnu proizvodnju cjepiva i krvnih pripravaka, osnažiti i redefinirati status i ulogu PZZ, jer sve zemlje koje promišljaju adekvatno svoj zdravstveni sustav, baziraju ga na PZZ koja mora biti dovoljno jaka kako bi mogla odgovoriti na najveći broj pitanja i izazova, pri čemu je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti redefinirao DZ i njegovu ulogu kao institucije odgovorne za provođenje PZZ na svom teritoriju. Nadalje, potrebno je nastaviti funkcionalnu integraciju u bolničkom sustavu, akreditaciju zdravstvenih ustanova te uspostavljanje centara izvrsnosti.

[Danko Velimir Vrdoljak (SDP)] Mišljenja je da trebamo zdravstveni sustav koji je samoodrživ, socijalan i solidaran,  koji je učinkovit, dostupan svima, efikasan, ali i racionalan. Što se odljeva liječnika tiče, kao moguće rješenje podržava specijalni zakon koji bi se odnosio na liječnike i druge zdravstvene djelatnike te je mišljenja da uz to treba unaprijediti i poboljšati sustav specijalizacija.

[Milan Vrkljan (Domovinski pokret)] Naglašava kako u zdravstvenom sustavu treba zadržati najviši mogući stupanj solidarnosti, s tim da se moraju provesti nužne mjere racionalizacije, jer građani imaju pravo očekivati bolju uslugu za novac koji se izdvaja za financiranje sustava. S tim u svezi, u svom zdravstvenom programu, DP planira formirati 5 regionalnih medicinskih centara – KBC-a, koji bi bili mentori i koordinatori za sve lokalne opće i županijske bolnice, s tim da bi ih prethodno vratili u državno vlasništvo, a umjesto dosadašnjeg ravnatelja, imenovali bi „medicinske ravnatelje“ u lokalnim bolnicama, koji će voditi brigu o medicinskim potrebama i organizirati upućivanje pacijenata sa svog teritorija u drugim zdravstvenim ustanovama.  

[Ivan Bekavac (MOST)] Govoreći o listama čekanja, napominje kako to nije samo specifikum hrvatskog zdravstva, nego postoji i u drugim zemljama Europe, pa i u onima koje su financijski znatno jačeg statusa od Hrvatske. Rješenje tog problema vidi u digitalizaciji sustava, za što treba iskoristiti fondove EU koji su na raspolaganju - riječ je o 2 milijarde koje smo iskoristili u manje od 10%. S tim u svezi, konstatira da proteklih godina u projektu e-Zdravstvo još uvijek nije riješeno najmanje 5 velikih digitalnih segmenata: e-HZZO, e-Bolnice, e-Lijekovi, e-Normizacija i certificiranje i e-Akreditacija. Kad se to završi, tek tada ćemo znati kakvo je stanje u sustavu te gdje treba početi s njegovim poboljšavanjem.  

[Krešimir Luetić (HLK)] Navodi da je predstavljen digitalni atlas liječnika, koji će donosiocima politika znatno pomoći s ljudskim resursima te napominje da će u sljedećih 5 godina RH napustiti 2700 liječnika, što će izazvati manjak od 300 liječnika. a već ovog trenutka u RH nedostaju 204 obiteljska liječnika u Mreži te preko 100 ginekologa i 75 pedijatara. Mišljenja je da se taj trend treba zaustaviti i preokrenuti kroz program specijalizacija i stimulativnih mjera. PZZ je najranjivija, u svjetlu činjenice da nedostaje liječnika u Mreži, pri čemu nije važno rade li ti liječnici u privatnom ili javnom sektoru. Također smatra da stalna promjena statusa liječnika u PZZ nije dobra te da treba učiniti sve kako bi se mladi liječnici privukli u PZZ.

Također konstatira da se reforme mogu pokrenuti, ali se ne mogu završiti, jer u RH postoji samo deklarativni konsenzus koji se ne provodi, stoga nema kontinuiteta zdravstvenih politika, što bi trebalo promijeniti.

[Dražen Jurković (UPUZ)] Govoreći o financijskoj održivosti sustava, direktor Udruge iznosi 5 ključnih točaka:

(1) Financijska stabilizacija neophodan je uvjet za funkcioniranje bilo kojeg sustava. Mi imamo sustav koji napravi dug, zatim idu sanacije, produžavaju se rokovi plaćanja, cijene medicinskih materijala rastu kad se plaća izvan zakonskog roka i sl. Radeći s 50% kapaciteta, napravljeno je 700 milijuna kuna novog duga u prva četiri mjeseca, a u istom razdoblju prošle godine, taj iznos bio je 550 milijuna kuna. Također, ove godine bit će 2 milijarde kn manje, zbog smanjenog prihoda od doprinosa, što sve dovodi u pitanje poslovanje zdravstvenih ustanova.

(2) Važna je i provedba Master-plana, odnosno restrukturiranje bolničkog sustava – potrebno je kadrovsko i prostorno planiranje, planiranje opreme, donošenje provedbenih akata i dugoročnih planova.

(3) Otkad smo ušli u EU postoji problem s odljevom kadrova, iako je broj liječnika na 100 000 stanovnika tek malo ispod prosjeka EU te je problem u pravilu u organizaciji rada (lokaciji), zapravo je puno veći problem broj medicinskih sestara.

(4) Informatizacija zdravstvenog sustava također je važna i neki projekti su odrađeni, a neki se trebaju dovršiti, što je posebno važno zbog stavljanja listi čekanja pod kontrolu.

(5) Politika lijekova pokazuje konstantan porast troškova, što stvara znatne financijske probleme.

Također naglašava važnost strukturnih reformi, s ciljem da PZZ formira temelj sustava, stoga je mišljenja da je potrebno jačanje DZ, a ne privatizacija. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2019. godine donio je slabljenje DZ, pri čemu su tijekom korona-krize upravo DZ podnijeli i odradili 75% usluga.

[Vikica Krolo  (KoHOM)] Mišljenja je da je PZZ temelj koji višestruko vraća ono što se ulaže  te da je privatizaciju u PZZ potrebno nastaviti. Također je važna informatizacija PZZ, kao i za sve razine zdravstvene zaštite, važni su i novi ugovori s HZZO-om koji se temelje na načelu da liječnici koji po ugovoru više rade, također su više i plaćeni. Potrebno je jačanje PZZ na način privatizacije ordinacija, dok bi domovi zdravlja postali dijagnostički centri, gdje je potrebno zaposliti specijaliste koji bi uzeli dio pregleda iz bolnica i smanjili opterećenje bolničkog sustava, kao i troškove koji tamo nastaju.

[Ivana Šmit (HUBOL)] Navodi da je zdravstveni sustav cjelina u kojoj se problemi iz PZZ reflektiraju i na bolničku zdravstvenu zaštitu. Bolnički liječnici također žele osvijestiti javnost na niz problema koji postoje u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti: manjak liječnika u sustavu rezultirao je s više od 3 milijuna prekovremenih sati koji nisu adekvatno plaćeni i zbog čega su podizane sudske tužbe, sustav je nedovoljno dobro posložen, a dugovi su pokretač svih drugih negativnih trendova u bolničkom sustavu, pri čemu dio rješenja vidi u donošenju Zakona o plaćama liječnika.

[Mario Drlje (UHP)] Navodi da su, kao Udruga hrvatskih pacijenata, uputili otvoreno pismo kojim su izložili plan i program kako bi, po njihovu mišljenju, trebalo reformirati javno zdravstvo te kao nekoliko ključnih elemenata navodi: depolitizaciju solidarnog javnog zdravstvenog sustava davanjem prednosti stručnim kadrovima, razdvajanje solidarnog javnog zdravstvenog sustava od privatnog zdravstva, izgradnju državne, neprofitne tvornice generičkih lijekova i medicinske opreme te obnovu domova zdravlja i jačanje solidarnog javnog zdravstvenog sustava.