Zagreb, 29. travnja 2025. Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR) osnovana je 23. travnja 1996. godine i već 30 godina djeluje kao udruga zdravstvenih ustanova, upravo na temelju ustavnog i zakonskog prava poslodavaca na udruživanje. To pravo jasno je uređeno Zakonom o radu, (članak 165), kao i Ustavom Republike Hrvatske (članak 60), kojim se jamči sloboda udruživanja, te je dodatno operacionalizirano kroz Zakon o udrugama i Statut Udruge. UPUZ-HR je registriran i djeluje na istovjetan način kao i druge udruge poslodavaca u Republici Hrvatskoj te je takav ili sličan oblik organiziranja standardan u gotovo svim državama Europske unije, gdje javne i/ili privatne zdravstvene ustanove imaju svoja reprezentativna udruženja.
Posebno ističemo da je pravo zdravstvenih ustanova na udruživanje njihovo ustavno, zakonsko i međunarodno zajamčeno pravo, koje predstavlja temelj socijalnog dijaloga i ne može se dovoditi u pitanje niti relativizirati kroz parcijalne ili pojednostavljene interpretacije.
UPUZ-HR kao dio uobičajene europske prakse
Ističemo da ovakav ili sličan model udruživanja javnih i privatnih zdravstvenih ustanova nije specifičnost Republike Hrvatske, već je standard u gotovo svim europskim državama, gdje djeluju slične organizacije zdravstvenih ustanova, a najsličnije udruge djeluju u Sloveniji –Združenje zdravstvenih zavodov Slovenije, u Švedskoj- Sveriges Kommuner och Regioner, u Latviji Latvijas Slimnīcu biedrība te u Njemačkoj Deutsche Krankenhausgesellschaft (DKG).
Slična udruženja prisutna su i u drugim europskim državama: u Belgiji Association Belge des Hôpitaux asbl / Belgische Vereniging der Ziekenhuizen vzw, u Bugarskoj Association of Municipal Hospitals in Bulgaria, u Češkoj Asociace nemocnic České republiky, u Estoniji Eesti Haiglate Liit, u Francuskoj Fédération Hospitalière de France (FHF), u Mađarskoj Magyar Kórházszövetség, u Italiji FIASO – Federazione Italiana Aziende Sanitarie e Ospedaliere, u Litvi Lietuvos ligoninių asociacija, u Luksemburgu Fédération des Hôpitaux Luxembourgeois, u Nizozemskoj Nederlandse Vereniging van Ziekenhuizen, u Poljskoj Polska Federacja Szpitali, u Portugalu Associação Portuguesa para o Desenvolvimento Hospitalar, u Rumunjskoj Asociația Spitalelor din România i Asociația Spitalelor Publice (A.S.P.), u Srbiji Komora zdravstvenih ustanova Srbije, u Slovačkoj Asociácia Nemocníc Slovenska, te u Švicarskoj H+ Die Spitäler der Schweiz.
Navedene udruge imaju usporedivu ulogu kao i UPUZ-HR, uključujući zastupanje interesa zdravstvenih ustanova, sudjelovanje u zakonodavnim procesima i doprinos stabilnosti zdravstvenih sustava.
Ukidanjem UPUZ-HR, Hrvatska bi bila jedina zemlja u Europi koja nema udruženje koje osigurava stabilnost, koordinaciju i učinkovito zastupanje interesa zdravstvenih institucija.
Izneseni podaci od strane HUBOL-a prikazuju zbirni iznos članarina kroz više godina, bez konteksta funkcije i uloge koju UPUZ-HR ima u zdravstvenom sustavu. Ukupan iznos od 2,5 milijuna eura, promatran kroz razdoblje od pet godina i kroz velik broj zdravstvenih ustanova, predstavlja razmjerno ograničen iznos na razini pojedine ustanove, osobito u odnosu na opseg i značaj aktivnosti koje UPUZ-HR provodi u interesu stabilnosti sustava. Ako bi išli logikom HUBOL-a, tada bismo te činjenice u javnosti mogli prikazati i ovako: UPUZ-HR ima 168 članica i to u prosjeku iznosi 248 eura na mjesec, čime predstavljamo najpovoljniji stručni servis za svoje članice.
Važno je istaknuti da članstvo u UPUZ-HR nije obvezno, već predstavlja dobrovoljnu procjenu uprava zdravstvenih ustanova. Sredstva koja ustanove izdvajaju odnose se na članarinu koju odobravaju uprave, u skladu sa zakonom. Tvrdnje da se radi o sredstvima “uzetima od zaposlenika” ili “od pacijenata” nisu utemeljene. Riječ je o sredstvima ustanova kojima upravljaju njihova nadležna tijela, a model obračuna članarine predstavlja tehnički kriterij, a ne individualno financijsko opterećenje zaposlenika.
Iznos članarine za 2025. kao model obračuna u UPUZ-HR iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku, pri čemu prihodi od članarina čine približno 50% ukupnih prihoda, dok se preostali dio odnosi na projekte i druge vlastite aktivnosti. UPUZ-HR ima uspostavljen profesionalni operativni sustav koji svakodnevno i kontinuirano pruža podršku svojim članicama, a sastoji se od ukupno 9 zaposlenika, od čega 6 visoke stručne spreme – dva liječnika, dva diplomirana pravnika i dva diplomirana ekonomista, savjetnika za odnose s medijima, kao i dvije administrativne djelatnice. Ustanove članice ostvaruju svakodnevnu kontinuiranu pravnu i ekonomsku podršku, izradu i analizu propisa, usluge kriznog komuniciranja, sudjelovanje u projektima, sustavno praćenje i ažuriranje svih relevantnih propisa u zdravstvenom sustavu, kao i niz drugih stručnih usluga koje bi, u protivnom, morale angažirati putem privatnih odvjetničkih i konzultantskih društava, uz znatno veće troškove. Predstavnici UPUZ-HR-a ujedno su članovi pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske u postupcima sklapanja kolektivnog ugovora, kao i članovi čak 18 stručnih radnih skupina za izradu prijedloga zakona i podzakonskih akata u području zdravstva te su kontinuirano prisutni u javnom prostoru, gdje artikuliraju stavove i interese svojih članica.
Kao samo jedan od konkretnih primjera, učinkovitosti djelovanja UPUZ-HR očitovala se u srpnju 2025. godine, kada je HZZO smanjio limite bolnicama za 10%. Zajedničkom akcijom ravnatelja bolnica preko UPUZ-HR te razumijevanjem ministrice zdravstva, limiti su ne samo vraćeni na prijašnju razinu, nego i dodatno povećani čak za 10%, što je u konačnici značilo 30 milijuna eura mjesečno više za bolnice, čime je osigurana stabilnost bolničkog sustava. Stoga je netočno prikazivati UPUZ-HR kao trošak sustava, jer se radi o udruzi koja aktivno doprinosi njegovoj stabilnosti i funkcionalnosti.
U kontekstu javne rasprave o financiranju udruga koje su prisutne u zdravstvenu sustavu, ističemo da primjerice Hrvatska liječnička komora raspolaže 10 puta većim proračunom od UPUZ-HR, točnije gotovo 25 milijuna eura u pet godina, a koji se u značajnoj mjeri financira kroz obvezno članstvo liječnika. Ponavljamo, za razliku od toga, članstvo zdravstvenih ustanova u UPUZ-HR je dobrovoljno. Najzanimljivije jest da HUBOL, kao interesna udruga liječnika to uopće ne zanima, nego problematizira višestruko manje članarine UPUZ-HR, što samo potvrđuje našu tezu o interesnoj povezanosti čelnih ljudi HUBOL-a s Hrvatskom liječničkom komorom.
Zaključno, smatramo kako je osnovni cilj HUBOL-ove objave bio pritisak na ravnatelje da istupe iz UPUZ-HR te da se naša Udruga, koja dugi niz godina stoji na pozicijama obrane javnog zdravstva i interesa građana Republike Hrvatske, ušutka te da HUBOL i HLK ostanu jedini bitni čimbenici s ciljem provedbe svojih parcijalnih cehovskih interesa – to jest, potpune privatizacije zdravstvenog sustava na štetu građana.