Jedan od najznačajnijih stručnih skupova u hrvatskom zdravstvu tijekom dva dana okupio je više od 450 sudionika iz svih segmenata zdravstvenog sustava i pratećih sektora – predstavnike zdravstvene administracije, ravnatelje i predstavnike zdravstvenih ustanova, predstavnike lokalne i regionalne samouprave, IT stručnjake, predstavnike farmaceutske industrije i proizvođača medicinske opreme te predstavnike medija.
Kongres je još jedanput potvrdio svoju ulogu središnjeg mjesta okupljanja ključnih dionika hrvatskog zdravstvenog sustava, otvorivši prostor za raspravu o najvažnijim izazovima zdravstvene politike, financiranja i organizacije zdravstvene zaštite. U fokusu ovogodišnjeg Kongresa bile su financijska održivost zdravstvenog sustava, uvjeti poslovanja zdravstvenih ustanova u 2026. godini, upravljanje zdravstvenim sustavom, organizacija zdravstvene zaštite te ključne zakonodavne i kadrovske promjene u zdravstvu.
Tijekom Kongresa održano je 10 stručnih predavanja i 15 panela s aktualnim temama važnima za zdravstveni sustav i sve njegove dionike:
Poseban naglasak tijekom Kongresa stavljen je na potrebu stabilizacije zdravstvenog sustava, racionalnije upravljanje resursima, jačanje primarne zdravstvene zaštite, digitalizaciju i primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu te na važnost partnerskog odnosa svih sudionika zdravstvenog sustava u razdoblju pred značajnim reformskim i zakonodavnim promjenama.
Rad Kongresa počeo je pozdravnim obraćanjem predsjednika Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske i ravnatelja Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije, dr. sc. Ante Mihanovića, dipl. iur., koji je svim sudionicima poželio dobrodošlicu te naglasio važnost zajedničkog dijaloga i suradnje svih dionika zdravstvenog sustava u pronalaženju održivih rješenja za izazove s kojima se hrvatsko zdravstvo suočava.
Uvodno izlaganje održao je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, mr. Dražen Jurković, dr. med., koji je istaknuo ključne teme Kongresa te naglasio kako hrvatski zdravstveni sustav ulazi u razdoblje koje zahtijeva odgovorno upravljanje, financijsku stabilnost i kvalitetno kadrovsko planiranje.
Drugi dan Kongresa počeo je obraćanjem ministra turizma i sporta Republike Hrvatske, Tončija Glavine, pred prepunim auditorijem. Ministar je istaknuo rastuće investicije u zdravstveni turizam, koji ima ključnu ulogu u jačanju cjelogodišnjeg turističkog poslovanja, te podsjetio na vrijedne ugovore za financiranje dodatnih medicinskih timova i turističkih ambulanti, što Hrvatsku svrstava među najsigurnije turističke destinacije.
Govoreći o važnosti kvalitetno organizirane zdravstvene zaštite tijekom turističke sezone, ministar je naglasio kako je sigurnost gostiju i građana jedan od ključnih elemenata ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma.
Potom je voditelj programa Mario Harapin razgovarao s ministricom zdravstva Republike Hrvatske, doc. dr. sc. Irenom Hrstić, dr. med., koja je, između ostalog, istaknula da se oko 30 posto izdanih dopusnica odnosi na rad liječnika u drugim javnim zdravstvenim ustanovama, ponajviše u hitnoj zdravstvenoj službi.
Ministrica je govorila i o listama čekanja, za koje smatra da su prvi pomaci ipak vidljivi, o stanju kadrova u zdravstvu, pitanju specijalizacija te o dugovima bolnica prema veledrogerijama. Naglasila je kako je dinamika rasta dugova usporena zahvaljujući povećanju financijskih limita bolnicama i boljoj kontroli troškova.
Ministarstvo zdravstva, rekla je, na mjesečnoj razini prati financijsko stanje bolnica kako bi se problemi prepoznali prije nego što postanu kritični. Govoreći o odnosu javnog i privatnog zdravstva, ministrica je najavila kako bi privatne zdravstvene ustanove početkom 2027. godine trebale biti potpuno uključene u CEZIH, što bi trebalo omogućiti bolju razmjenu podataka i dostupnost nalaza pacijenata unutar sustava.
Rad Kongresa nastavljen je razgovorom s ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prim. Zvonimirom Antom Kordom, dr. med., koji je, između ostalog, najavio uspostavu registra ishoda liječenja skupim lijekovima.
„Ne može se događati da oko 400 milijuna eura godišnje odlazi na 0,3 posto pacijenata, a da su rezultatima nezadovoljni pacijenti, liječnici i farmaceutska industrija. Ovdje ne interveniramo kako bi se nešto smanjilo, nego kako bi se budžet usmjerio tako da naši pacijenti dobiju bolju terapiju“, naglasio je.
Govoreći o održivosti zdravstvenog sustava, istaknuo je kako je nužno preciznije pratiti ishode liječenja i učinkovitost skupih terapija kako bi se osigurala dugoročna održivost financiranja zdravstvene zaštite.
Sudjelujući na panelu, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike prof. dr. sc. Alen Ružić, dr. med., najavio je izmjene Zakona o radu, koje su prvenstveno usmjerene na uklanjanje mogućih rodno uvjetovanih razlika kada je riječ o primanjima radnika te na donošenje jasnih kriterija za određivanje početnih plaća.
Izmjenama Zakona o radu, koje su u završnoj fazi pripreme prije upućivanja u saborsku proceduru, trebala bi se uvesti veća transparentnost plaća te pravo radnika na informacije o kriterijima određivanja plaća i razlikama među spolovima, naglasio je ministar.
Istaknuo je i kako su transparentnost te jasno definirani kriteriji napredovanja i nagrađivanja važan preduvjet stabilnijeg i pravednijeg tržišta rada, osobito u sektorima od strateške važnosti poput zdravstva.
Po završetku dvodnevnog programa u Vodicama, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, mr. Dražen Jurković, dr. med., zahvalio je svim predavačima, sponzorima, panelistima, moderatorima, sudionicima, gostima i predstavnicima medija koji su sudjelovali u radu ovogodišnjeg Kongresa.
Naglasio je kako je Kongres još jednom pokazao koliko je važno kontinuirano okupljanje svih relevantnih sudionika zdravstvenog sustava radi otvorene razmjene iskustava, prijedloga i konkretnih rješenja za izazove hrvatskog zdravstva, uz želju za ponovnim susretom na idućem Kongresu, u još većem broju i ponovno uz aktualne i važne teme.
POKROVITELJI
SPONZORI
