10., 11. listopada 2019. godine, Opatija
122. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, koji je održan od 10. do 11. listopada 2019. godine u Opatiji, okupio je oko 400 sudionika iz svih segmenata zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, ali i susjednih zemalja. Pored ministra zdravstva prof. Milana Kujundžića, ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dr. Luciana Vukelića, predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora doc. Ines Strenje, prisustvovali su mnogobrojni predstavnici zdravstvene administracije, zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava, udruženja u zdravstvu i drugih struktura, a mnogi od njih održali su izlaganja osnosno sudjelovali na panel raspravama. Time je omogućena razmjena znanja i promišljanja, a sve s ciljem iznalaženja rješenja otvorenih pitanja hrvatskog zdravstva te unapređenja istog na dobrobit njegovih korisnika. Prisutni su također imali priliku doznati o iskustvima zemalja u okruženju kroz predavanja bivšeg ministra zdravstva Republike Slovenije dr. Same Fakina i direktorice Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije Bosne i Hercegovine doc. Vlatke Martinović.
Kroz predavanja i okrugle stolove obrađene su teme koje se odnose na akutna pitanja poslovanja i funkcioniranja zdravstvenih ustanova, novu pravnu regulativu i njenu primjenu, novosti i aktualnosti u zdravstvenom sustavu, kao i posebnosti zdravstvenih sustava nekih od zemalja regije, te je zaključeno sljedeće:
1. Na kraju srpnja ove godine ukupan dug zdravstvenih ustanova za lijekove iznosio je 2,55 milijardi kuna, dok je dospjeli dug iznosio 2,06 milijardi kuna. Rokovi plaćanja lijekova nekih zdravstvenih ustanova prelaze 1000 dana, te su veledrogerije prema nekim ustanovama započele postupak naplate putem ovrha, pri čemu, zbog prekoračenja zakonskog roka plaćanja od 60 dana, dolazi do povećanja cijene lijekova koju bolnice plaćaju u slučaju takve naplate za oko 30%. Nastavno, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iznašli su mogućnost plaćanja 500 milijuna kuna za dio obveza veledrogerijama, što je kratkoročno, no ne dugoročno i sustavno rješenje tog dugogodišnjeg problema.
S obzirom na navedeno, Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske smatra da je za dugoročnu fiskalnu stabilizaciju zdravstvenog sustava potrebno rješenje plaćanja duga veledrogerijama tako da se to dugovanje vrati uzimanjem kredita na međunarodnom tržištu kapitala gdje su kamate trenutno relativno niske, korigirati cijene zdravstvenih usluga i limita sukladno realnim troškovima poslovanja, povećati proračun za zdravstvo te omogućiti učinkovit nadzor nad uvjetima poslovanja, odnosno uspostaviti svojevrsni ”clean start” sustava.
2. S obzirom da država i dalje ne plaća u potpunosti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje iznos predviđen člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, potrebno je iznaći način za pridržavanje navedenih odredaba, čime bi se olakšala adekvatna korekcija cijena zdravstvenih usluga i limita.
3. Dodatan izvor prihoda za sustav, ali prvenstveno preventivni učinci, ostvarili bi se izmjenom Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju na način da se poveća maloprodajna cijena duhanskih proizvoda, kao i povećanjem maksimalnog iznosa participacije, što Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske duže vrijeme predlaže, a bilo je predviđeno i nacrtom izmjena i dopuna spomenutog Zakona.
4. Potpisom Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, plaće su od 1. rujna ove godine povećane za 7% (a uzevši u obzir povećanje osnovice za izračun plaća, od početka 2017. godine, za 18%), no smatramo da kolektivni ugovor više nije instrument za rješavanje materijalnog i stručnog statusa liječnika, te da je potrebno donijeti zakon o plaćama liječnika, ali i drugog medicinskog osoblja.
5. Dom zdravlja prema aktualnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kao i prethodnom, mora osigurati provođenje zdravstvene zaštite na svom području, ali ovim Zakonom sužene su mu te mogućnosti uvođenjem ordinacija odnosno odredbe sukladno kojoj je dom zdravlja uz odluku osnivača obvezan osigurati da u svom sastavu ima do 25% ordinacija u svakoj djelatnosti.
6. Iako liječnika u Republici Hrvatskoj danas ima više nego prije deset godina, koncentrirani su u većim bolničkim centrima, te iz tog razloga, kao i radi formiranja centara izvrsnosti, podržavamo funkcionalu integraciju zdravstvenih ustanova, kao i izgradnju Dječje bolnice u Blatu, te njen razvoj u Sveučilišnu bolnicu.
7. Duge liste čekanja, kao jedno od otvorenih pitanja, mogle bi se smanjiti završetkom projekata eUputnica i eNaručivanje, te uspostavom jedinstvene liste čekanja na nacionalnoj razini, uz adekvatno planiranje sustava specijalizacija, te osnaživanje preventivnih aktivnosti.
8. Uzevši u obzir ulogu, odgovornosti i uvjete u kojima zdravstvene ustanove posluju, smatramo da položaj ravnatelja nije adekvatno prepoznat niti vrednovan, te da bi njihov status trebalo urediti tzv. menadžerskim ugovorima. Značajno je da je u Kolektivni ugovor stavljen i članak koji omogućuje liječnicima ravnateljima da se onaj dio radnog vremena koji rade u svojoj struci može adekvatnije vrednovati.
9. Zdravstveni sustav Republike Hrvatskeobiluje pozitivnim pričama – neumornim zalaganjem medicinskog i nemedicinskog osoblja, projektima kojima je svrha unaprjeđenje kvalitete zdravstvenih usluga, novim medicinskim dostignućima. Potrebno je staviti veći naglasak na te elemente našeg zdravstvenog sustava, te nastaviti rad na uspostavi održivosti financijskog aspekta sustava, poboljšanju položaja zaposlenika u zdravstvenim ustanovama, te specijalizaciji medicinskog osoblja, kao i razvoju prostora, opreme i medicinskih postupaka, na dobrobit korisnika zdravstvenog sustava.