Nakon gotovo dvije godine pauze u održavanju, uzrokovane epidemijom COVID-19, ovogodišnji 124. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske okupio je u Opatiji gotovo sve ključne sudionike u zdravstvenom sustavu, a po aktualnosti tema i aktivnom sudjelovanju dužnosnika i stručnjaka te međunarodnom karakteru, Kongres zasigurno predstavlja jedan od najznačajnijih zdravstvenih skupova održanih u 2021. godini. Da je tomu tako pokazuje i iznimno velik interes za sudjelovanje, zbog kojeg su prijave morale biti zatvorene nekoliko dana prije početka samog događaja.
Kao i prethodnih godina, skup se ponovno pokazao izvrsnom platformom za razmjenu mišljenja, informacija i ideja, te razgovor o aktualnostima zdravstvenog sustava i prijedlozima rješenja otvorenih pitanja.
Kongres je pratilo 320 sudionika, raspoređenih tijekom dva dana održavanja, uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera (svi sudionici predočili su svoje digitalne Covid-potvrde). Tijekom dva dana, održano je 29 predavanja te 2 panel-rasprave na kojima su obrađene teme vezane za sadašnjost i budućnost hrvatskog zdravstva te razgovor na temu kako digitalizacija proaktivno pomaže u imunizaciji kod rizičnih pacijenata.
Otvarajući Kongres, predavače, goste i sudionike pozdravio je predsjednik Udruge i ravnatelj KB Sveti Duh, Mladen Bušić, dok je uvodno izlaganje održao direktor Udruge Dražen Jurković, koji je u svom izlaganju dotaknuo najvažnije aktualne teme i pitanja hrvatskog zdravstva te iznio prijedlog nužnih reformskih mjera, u cilju unaprjeđenja i financijske održivosti zdravstvenog sustava.
O sadašnjem trenutku hrvatskog zdravstva te o pogledu u reforme govorio je Željko Plazonić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.
O Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021-2026. Govorio je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić.
Pokazatelje poslovanja zdravstvenih ustanova u 2021. godini prezentirao je Ivan Kristijan Baričević, UPUZ.
Osvrt na epidemiju COVID-19 i pogled u budućnost te o mitovima vezanim uz epidemiju COVID-19 te njihovu razotkrivanju govorila je pomoćnica ravnatelja HZJZ, Marija Bubaš.
Održan je 1. okrugli stol o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog zdravstva, na kojem su sudjelovali: Željko Plazonić (MiZ), Stjepan Orešković (MEF ZG), Alen Ružić (KBC Rijeka), Krešimir Dolić (KBC Split), Mladen Bušić (KB Sveti Duh) i Goran Roić (KDB Zagreb).
Poslijepodnevni rad 1. dana Kongresa započeo je 2. okruglim stolom o tome kako digitalizacija proaktivno pomaže u imunizacij kod rizičnih pacijenata u PZZ i bolnici, na kojem su sudjelovali: Mario Ravić (Ericsson), Branko Šoštarić (MSD), Sani Pogorilić (IFI!), Dragan Soldo (HDOD-HLK) i Siniša Košćina (IN2).
O javno-privatnom radu kroz iskustva drugih zemalja govorio je Samo Fakin, član Nadzornog odbora KC Ljubljana i OB Celje.
Financijsko stanje zdravstvenog sektora FBiH u 2020. godini prezentirala je Vlatka Martinović, ravnateljica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.
O utjecaju pandemije COVID–19 na rad akutnih bolnica u Republici Srbiji govorio je Simo Vuković, Ministarstvo zdravlja RS.
Sanacija kao oblik financiranja – prednosti i nedostaci, tema je o kojoj je govorio Ivan Lukovnjak suradnik UPUZ-a.
O formiranju cijena lijekova govorila je predsjednica HLJK, Ana Soldo.
EDIH – Europski digitalni centri za inovacije, tema je o kojoj govorila je Nina Šesto iz Klinike Magdalena.
O domovima zdravlja i njihovoj poziciji u budućnosti govorio je ravnatelj Istarskih DZ Ante Ivančić.
Konkretne podatke o radu, aktivnostima i rezultatima DZ u borbi protiv pandemije COVID-19 prezentirao je Miroslav Hanževački, ravnatelj DZ Zagreb-Zapad.
Zavodi za javno zdravstvo u doba COVID-19 tema je o kojoj je govorio Miroslav Venus, dopredsjednik Udruge i ravnatelj ZZJZ Sveti Rok Virovitičko-podravske županije.
O post Covid-19 izazovima i reformi financiranja bolničkog sektora u RH govorila je konzultantica Karolina Kalanj.
Korištenje zdravstvenih podataka tema je koju je prezentirao Mladen Kovaček, HIT Konferencija.
Drugi dan Kongresa započeo je izlaganjem o poslovanju HZZO-a koje je iznio ravnatelj HZZO-a, Lucian Vukelić.
Program Kongresa nastavio se razgovorom s ravnateljem HZZO-a.
O ugovaranju zdravstvene zaštite govorila je zamjenica ravnatelja HZZO-a, Veronika Laušin.
O limitima, DTS-u i DTP-u govorio je Hrvoje Šušković, HZZO.
O poslovanju zdravstvenih ustanova Grada Zareba te o pogledu na centralizirano zdravstvo govorila je Ivana Đerek Dubravčić, Gradski ured za zdravstvo Zagreb.
Poslovanje bolnica – izazovi tijekom pandemije i budućnost bolničkog sustava tema je o kojoj je govorila Irena Hrstić, ravnateljica OB Pula.
O naknadama za prekovremeni rad i primjeru nagodbe govorio je Željko Čulina, ravnatelj OB Zadar.
Izazovi poslovanja specijalnih bolnica u uvjetima pandemije i pogled unaprijed tema je o kojoj je govorio Viktor Peršić, ravnatelj SB Thalassotherapia Opatija.
O stanju u zdravstvenim ustanovama s područja pogođenog potresom govorio je ravnatelj OB Sisak, Tomislav Dujmenović.
Aktualna poslovna situacija u uvjetima epidemije i radničkih tužbi tema je o kojoj je govorio Darko Kelemen, ravnatelj SB Toplice Lipik.
O zapošljavanje u zdravstvenom sustavu govorila je Tanja Paun, UPUZ.
Kako riješiti problem obračuna osnovice za izračun plaća bez tužbi tema je o kojoj je govorio ravnatelj ZHM Krapinsko-zagorske županije, Krešimir Božić.
O obračunu prekovremenih sati i osnovici za izračun plaća s aspekta zaposlenika u zdravstvu govorila je predsjednica HLS, Renata Čulinović Čaić.
Dvodnevni rad ovogodišnjeg 124. Kongres poslodavaca u zdravstvu zatvorio je direktor Udruge Dražen Jurković, uz zahvalu svima te uz poruku: VIDIMO SE NA 125. KONGRESU u 2022. GODINI!
Dvodnevni program vodile su moderatorice Leona Šiljeg (1. dan) i Anita Galić (2. dan).
Platinasti sponzor Kongresa:
Sponzori Kongresa:
ZAKLJUČCI 124. KONGRESA
Po završetku 124. Kongresa poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, koji je održan dana 30. rujna i 1. listopada 2021. godine u Opatiji, doneseni su zaključci Kongresa, kako slijedi:
- Uvodno
Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske već tradicionalno je mjesto za izravnu komunikaciju svih dionika zdravstvenog sustava, intenzivnu razmjenu iskustava, razmišljanja i prijedloga za rješavanje otvorenih i aktualnih pitanja hrvatskog zdravstvenog sustava, osobito u trenutku najave još jedne u nizu reformi zdravstva Republike Hrvatske.
- Poslovanje zdravstvenih ustanova i tzv. sanacije
Rad zdravstvenih ustanova u trenutnim uvjetima poslovanja, uz tzv. sanacije, koje su postale gotovo redovit način financiranja zdravstva, podrazumijeva većinom nerealno niske cijene zdravstvene usluge i nerealne uvjete poslovanja, čime se posredno stimulira potrošnja i demotivira menadžment ustanova. Novi dugovi nastavit će se stvarati dok se temeljito ne promijene model upravljanja sustavom i okolnosti poslovanja te implementiraju dugoročnija rješenja.
- Rad zdravstvenih ustanova u okolnostima pandemije bolesti COVID – 19
Poslovanje zdravstvenih ustanova većim dijelom 2020. i 2021. godine obilježeno je utjecajem pandemije. Prema uputama Ministarstva zdravstva, dio radnika je, zbog protuepidemijskih mjera, boravio kod kuće, smanjen je broj pruženih zdravstvenih usluga, a istovremeno je povećana cijena rada, broj radnih sati i potrošnja lijekova. Ostvareni su i troškovi vezani za epidemiju koji nisu u potpunosti nadoknađeni svim zdravstvenim ustanovama, što je potrebno adekvatno riješiti.
- Najavljene reforme
Za očekivati je da će fokus reforme zdravstvenog sustava biti usmjeren na prijenos osnivačkih prava županijskih bolnica, zavoda za javno zdravstvo i zavoda za hitnu medicinu na državu. U nadolazećoj reformi mnogo je važnije provesti ozbiljne strukturne i upravljačke reforme te promijeniti uvjete poslovanja odnosno reformi pristupiti cjelovito, istovremeno provodeći i druge mjere za stabilizaciju sustava.
Najavljeno je i uređenje odnosa javnog i privatnog rada. Od ključne je važnosti osigurati efikasnija rješenja privatnog rada liječnika koji rade u javnom i privatnom sustavu te osigurati apsolutnu transparentnost lista čekanja.
- Cijene zdravstvenih usluga
Osnovni je preduvjet financijski stabilnog, održivog i kvalitetnog rada zdravstvenih ustanova realnija cijena zdravstvene usluge koju ustanove isporučuju, koja mora, barem približno, odgovarati stvarnim troškovima pružanja iste, a sukladno tome trebaju biti određeni i limiti ustanovama ili grupacijama ustanova koje tu uslugu isporučuju.
Iz godine u godinu materijalna prava radnika, prvenstveno plaće, rastu, a cijene zdravstvenih usluga i limiti ne prate taj porast u punoj mjeri, uz stalni porast troškova rada i cijena na tržištu potrošnog materijala i lijekova, zbog čega je neminovan konstantan porast potrošnje i duga zdravstvenog sustava u cjelini.
Radi određivanja realnijih cijena zdravstvenih usluga i limita, može se razmisliti o implementiranju tripartitnog modela ugovaranja cijene zdravstvene usluge, kao adekvatnijeg modela ugovaranja cijene usluge, pregovorima nacionalnog osiguravatelja i predstavnika pružatelja usluga te ministarstva nadležnog za zdravstvo kao konačnog arbitra.
- Avansna sredstva
Dodatna sredstva raspoređena putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predstavljaju avansno primljena sredstva, koja je potrebno opravdati izvršenjem zdravstvenih usluga, iako su namijenjena i utrošena za plaćanje dugova dobavljačima. Zdravstvene ustanove navedena sredstva većinom ne mogu opravdati izvršenjem zbog preniskih cijena zdravstvenih usluga, kao i smanjenog izvršenja tijekom epidemije, te je potrebno iznaći način da se navedeni dug zdravstvenih ustanova otpiše.
- Clean start
Tzv. clean startom odnosno podmirenjem svih dospjelih dugova zdravstvenih ustanova zaduživanjem na međunarodnom tržištu kapitala, iznos kamata bio bi višestruko manji od iznosa zateznih kamata dobavljačima i veledrogerijama zbog zakašnjenja u plaćanju.
- Potpuna provedba članaka 72. i 82. ZOZO-a i članka 14.a ZDZO
Potpuna provedba članaka 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 14.a Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, kroz redovit način financiranja prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, preduvjet je financijske stabilizacije sustava.
- Isplate vezane za obračun prekovremenog rada i osnovicu za izračun plaća u javnim službama
Zdravstvene ustanove nisu odgovorne za nastanak situacija s obračunom prekovremenog rada niti osnovicom za izračun plaća u javnim službama te nije opravdano da troškove snose iz vlastitih sredstava koja su namijenjena pružanju zdravstvene zaštite. U državnom proračunu osigurana su sredstva za isplate vezane za obračun prekovremenog rada, a isto je potrebno učiniti i za isplate vezane za osnovicu za izračun plaća u javnim službama.
- Menadžment
Menadžment zdravstvenih ustanova nema učinkovit alat za upravljanje ustanovama. Stabilan i efikasan sustav podrazumijeva i potpuno repozicioniranje zdravstvenog menadžmenta u smislu licenciranja, educiranja, menadžerskih ugovora, odgovornosti prema rezultatima rada, manje ovisnosti o dnevno političkim kretanjima, uz realne uvjete poslovanja.
- Prijedlog programa mjera
Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske objavila je Prijedlog programa mjera za financijsku stabilizaciju i strukturnu reformu zdravstvenog sustava te se pozivaju i svi drugi relevantni dionici u sustavu da iznesu svoje konkretne prijedloge rješenja, a Ministarstvo zdravstva, kao najodgovornija institucija, te prijedloge razmotri prilikom izrade konačnih prijedloga zakona.
- Zaključno
Potrebno je iznaći sustavna rješenja kako bi uvjeti poslovanja zdravstvenih ustanova postali financijski održivi i realni, radi kvalitete i bolje dostupnosti zdravstvene zaštite za naše građane.
Odjeci u medijima
124. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske
