Predstavljamo: Gradska ljekarna Zagreb – urbano ljekarništvo s tradicijom dugom sedam stoljeća

Srednjevjekovni korijeni zdravstvene skrbi na Gradecu

Gradska ljekarna Zagreb nositeljica je slavne tradicije ljekarništva u Zagrebu jer stari zapisi spominju da najstarija sastavnica ustanove - gornjogradska ljekarna u Kamenitoj ulici 9 postoji i neprekidno radi od 1355. godine. Povijesni izvori navode da je upravo u 14. stoljeću slobodni i kraljevski Gradec doživio osim trgovačkog i „zdravstveni“ procvat.

Liječnici, kirurzi i ljekarnici s područja grada počinju aktivno razvijati i provoditi mjere zdravstvene skrbi i zaštite zdravlja tadašnjih stanovnika Zagreba. Tridesetak godina nakon osnivanja gornjogradske ljekarne spominje se i hospital Blažene Djevice Marije smješten na zapadnoj strani Markovog trga; na mjestu današnje zgrade Banskih dvora.

Srednjevjekovni počeci rada gornjogradske ljekarne povezuju se s dokumentom u kojem se prvi put spominje i ljekarnička profesija, u parnici između ljekarnika Jacobusa i jednog krznara, 6. ožujka 1355. godine. Jacobus je vjerojatno stigao iz sjeverne Italije, stekao status građanina Gradeca i otvorio ljekarnu.

Tijekom povijesti ljekarna je bila uglavnom u vlasništvu stranaca. Najčešće su to bili trgovci koji su pružali ljekarničke usluge, a u dokumentima su spominjani kao „štacunari“ , „kramari“, „stacionariusi“ ili „apothecariusi“. Uz venecijanske obitelji područje Gradeca kao gradskog središta nastanile su i obitelji iz Firence. Često se navodi i podatak da je praunuk znamenitog pisca Dantea Alighieria nakon napuštanja Verone živio u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu i radio u gornjogradskoj ljekarni. Tek su u ranijoj prošlosti gornjogradsku ljekarnu u zakup uzimali i domaći ljekarnici.

Zanimljiva je činjenica da je tek u dvadesetom stoljeću vlasništvo gornjogradske ljekarne preuzela Vjera Rojc kao prva žena u povijesti vlasništva ljekarni na našem području.

U povijest gornjogradske ljekarne sjedinile su se struka i umjetnost, od proizvodnje lijekova i specijaliteta do arhitekture, unutarnjeg uređenja i inventara ljekarne, umjetničkih djela i maštovito osmišljenog dizajna reklamnih slogova.

 

Projekt zaštite i restauracije inventara u ljekarnama Gradske ljekarne Zagreb

Povijesni i literarni motivi utkani u aktivnosti ustanove

Nastavno na prvi izrađeni „zagrebački suvenir“ (grožđana mast u ambalaži s motivom Kamenitih vrata) Gradska ljekarna Zagreb razvija novu liniju pripravaka za njegu lica i tijela koja će nositi naziv „Dora Krupićeva“. Uz tradicionalne recepture, isključivo prirodne sastavnice i isticanje priče o porijeklu imena nastati će originalni suvenir s potpisom višestoljetne ljekarničke tradicije grada Zagreba.

Odabir imena Dore Krupićeve kao zaštitnog znaka za kozmetičke pripravke inspiriran je likom iz romana Augusta Šenoe „Zlatarevo zlato“, čija se radnja najvećim dijelom odigrava u Kamenitoj ulici 5. Mjesto radnje romana bilo je 1929. godine obilježeno postavljanjem kipa junakinje, Dore Krupićeve, u nišu na zapadnom pročelju vrata.

Napisala:
Snježana Weltinger mag.biol.,

Služba za razvoj, kvalitetu i marketing, Gradska ljekarna Zagreb

http://www.gljz.hr/

29.09.2017

Riječ direktora

Riječ direktora

    Poštovani, osobito mi je zadovoljstvo i izuzetna čast upoznati Vas s Udrugom poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, našim trenutnim aktivnostima, planovima i projektima u predstojećem razdoblju. Predstavljamo Vam našu novu, redizajniranu i osuvremenjenu web-stranicu, uz nove funkcionalnosti prilagođene za korištenje mobilinim te ...

Više ...

Tražilica

Novo u galeriji: