Uz Međunarodni dan sestrinstva - I. dio

Medicinske sestre u društvenoj zajednici

Transformacija sestrinstva kroz povijest vezana je uz dinamiku društvenih fenomena koji su se reflektirali na stanje i poimanje zdravlja, kao i kvalitete života. Stoga se sestrinstvo kroz povijest razvijalo prateći spoznaje napredne medicine, ali i potreba koje su proizlazile iz uvjeta životnog okruženja. Koristeći sintezu znanja i iskustva, medicinske sestre primjenjivale su različite koncepte i modele rada, razvijajući se iz pomagačke discipline prema profesiji. Iako je njegovanje bolesnih, ranjenih i nemoćnih kao oblik pomaganja prisutno tijekom cijelog čovječanstva, tek s razvojem sestrinstva počeli su se razvijati profesionalni oblici zdravstvene njege temeljene na dokazima.

 

 

Počeci profesionalnog sestrinstva datiraju od kraja 19. stoljeća s osnivanjem prvih škola za medicinske sestre. Utemeljiteljica suvremenog sestrinstva Florence Nightingale (1829. – 1910)  pokrenula je  školovanje medicinskih sestara pa se iz toga razloga na njezin rođendan  12. svibnja, obilježava i Međunarodni  dan sestrinstva.  Međunarodno vijeće medicinskih sestara (ICN), kao krovna svjetska sestrinska udruga, svake godine poziva medicinske sestre da se suoče s problemima u zdravstvu te se aktivno uključe u osvješćivanje javnosti o problemima i potrebama za očuvanje zdravlja. Iz toga razloga svake se godine Dan sestrinstva obilježava pod  određenim geslom.

 

 

 

 

Ove godine  Međunarodni dan sestrinstva obilježava se pod geslom: „Sestrinski glas za zdrav život!“  Budući da medicinske sestre u svojem radu, sukladno svojim kompetencijama, obnašaju uloge praktičarke, učiteljice i odgajateljice, savjetnice, zastupnice korisnika i njegovih interesa, njihov glas za zdravlje treba i mora se čuti.

Medicinske sestre - najbrojnija profesija u zdravstvenom sustavu

Prema posljednjim dostupnim statističkim podatcima Hrvatskog statističkog zdravstvenog ljetopisa, medicinske sestre čine najbrojniju profesionalnu skupinu unutar zdravstva (29.678 ) što je 44,1% od ukupno zaposlenih zdravstvenih radnika i suradnika. U skupini medicinskih sestara-tehničara, 10% su muškarci. Prema podacima o zanimanju tj. prema radnom mjestu, koje dostavljaju zdravstvene organizacijske jedinice, diplomiranih medicinskih sestara i magistri sestrinstva bilo je 256, prvostupnika/prvostupnica sestrinstva 6.043, a onih sa srednjom razinom obrazovanja 23.379. No to su podaci iz zdravstvenih Ustanova, a nedostaju podaci iz socijalnih ustanova (dječji vrtići, domovi umirovljenika, centri za odgoj i obrazovanje, centri za rehabilitaciju osoba s invaliditetom, domovi za nezbrinutu djecu i druge socijalne ustanove) za koje nema dostupnih ažuriranih podataka. Prema podacima iz Hrvatske komore medicinskih sestara u Hrvatskoj je registrirano oko 39.000 medicinskih sestara.

Medicinske sestre zaposlene su u raznim zdravstvenim i socijalnim ustanovama, a njihov djelokrug rada obuhvaća različite intervencije u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti. U Zakonu u sestrinstvu (članak 3.) navedeno je između ostalog: „Zdravstvena/sestrinska njega uključuje primjenu specifičnih znanja i vještina temeljenih na znanstvenim spoznajama iz područja sestrinstva, prirodnih, medicinskih i humanističkih znanosti. Djelatnost zdravstvene njege provodi se na svim razinama zdravstvene zaštite, u djelatnosti socijalne skrbi i svim djelatnostima u kojima medicinske sestre pružaju izravnu zdravstvenu zaštitu.“

Sadržaj i način djelovanja medicinskih sestara, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti, dužnosti i kompetencije, kontrola kvalitete i stručni nadzor nad radom medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj definirani su Zakonom o sestrinstvu koji je donesen 2003. godine.  U izmjenama i dopunama  Zakona o sestrinstvu 2011. godine između ostalih izmjena dodano je: „Radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja medicinska sestra se ima pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje zdravstvene/sestrinske njege ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta i odgovornu ili nadređenu osobu.“ (Zakon o sestrinstvu, članak 2. stavak 4.).

Ovim člankom  medicinskim sestrama omogućen je priziv savjesti koji je u liječničkoj profesiji već postojao. Osim ZOS – u kompetencije, odgovornost i etičnost medicinskih sestara u RH definirane su Etičkim kodeksom medicinskih sestara koji je zakonski regulirala Hrvatska komora medicinskih sestara 2005. godine.

Autorica priloga: Dubravka Jakšetić, magistra sestrinstva
                          - ravnateljica DZ Gospić

11.05.2017