[23.04.–29.04.2018.] Svjetski tjedan cijepljenja

Cijepljenje je specifična mjera sprječavanja zaraznih bolesti. Riječ je o umjetnom stvaranju imunosti. Cijepljenjem se postiže individualna zaštita, ali isto tako na razini populacije modificiramo kretanje određene zarazne bolesti, eliminiramo njene teške oblike ili pak eradiciramo bolest u potpunosti, kao što je to, primjerice, postignuto s variolom verom.

U Hrvatskoj, većina je cjepiva uvedena prije 60 i više godina te smo, zahvaljujući tome, na većinu ovih bolesti zaboravili; 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća započeto je obvezno cijepljenje protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa i hripavca, 60-ih godina protiv dječje paralize i ospica, 70-ih godina protiv rubeole i zaušnjaka, 1999. protiv hepatitisa B, 2002. godine protiv H. influenzae tipa B te 2015. godine protiv bolesti uzrokovanih humanim papiloma virusom.

Usprkos činjenicama, danas kada su, zahvaljujući cijepljenju u svijetu odavno iskorijenjene velike boginje, kad u Hrvatskoj više nema oboljelih od dječje paralize i difterije, kada nam djeca više ne umiru od neonatalnog tetanusa, milijarne tuberkuloze, tuberkuloznog meningitisa ni ospica, kada je učestalost hripavca višestruko smanjena, a ospice i rubeola su pred samom eliminacijom, sve češće može čuti da je cijepljenje potpuno nepotrebno i da se djeca neopravdano izlažu potencijalnim rizicima odnosno štetnim učincima cijepljenja. Pri tome se navode rezultati često upitnih znanstvenih istraživanja, koja se unaprijed odbija metodološki analizirati kako bi se objektivno utvrdila težina i vjerodostojnost argumenata koji se nekritički i neetički koriste. Pri tome se spremno zaobilazi i statistika o broju oboljelih prije i nakon uvođenja cijepljenja, koja je za Hrvatsku sljedeća:

Cijepljenje nesumnjivo spašava milijune života i globalno je priznato kao jedna od najuspješnijih i najisplativijih zdravstvenih intervencija. Ipak, u svijetu još uvijek postoji više od 19 milijuna necijepljene ili  nedovoljno procijepljene djece, što  dovodi do ozbiljnog rizika od potencijalno smrtonosnih bolesti. U spomenutoj grupi djece, jedno od deset nikada nije primilo nikakvo cjepivo, a vjerojatno nikada nije ni pregledano u zdravstvenom  sustavu.

Stoga Svjetski tjedan cijepljenja nastoji istaknuti zajedničku, globalnu akciju koja je nužna kako bi se svakom čovjeku osigurala zaštita od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Ovogodišnja tema "Zaštićeni zajedno #CjepivaDjeluju", potiče ljude na svim razinama društva, od politike i struke do javnosti, na pojačane napore u pravcu dobre procijepljenosti, za dobrobit cijele zajednice.

Globalni akcijski plan cijepljenja (The Global Vaccine Action Plan–GVAP), kojeg su podržale 194 države-članice SZO na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u svibnju 2012. godine, ima za cilj putem univerzalnog pristupa imunizaciji do 2020. godine spriječiti milijune smrti od bolesti koje se mogu izbjeći cijepljenjem.

Unatoč poboljšanjima u pojedinim zemljama i snažnoj globalnoj stopi uvođenja novih cjepiva, ostvarenje svih ciljeva GVAP-a za eliminaciju bolesti – uključujući tu ospice, rubeolu te maternalni i neonatalni tetanus, zaostaju i nisu dovoljno ostvareni. U nastojanju da svi ljudi i svugdje mogu živjeti i napredovati, zemlje moraju uložiti više truda na postizanju ciljeva GVAP-a do 2020. godine. Osim toga, one zemlje koje su postigle više ili su napredovale prema postizanju ciljeva, moraju raditi na održavanju ostvarenog tijekom vremena, kako nitko ne bi ostao bez cjepiva koje život znači.

Zašto je cijepljenje sada važnije nego ikad

Proširivanje pristupa imunizaciji ključno je za postizanje ciljeva održivog razvoja. Uredno cijepljenje građevni je kamen snažne primarne zdravstvene zaštite i univerzalne zdravstvene pokrivenosti – ono pruža kontaktnu točku sa zdravstvenom zaštitom na početku života i pruža svakom djetetu priliku za zdrav život od samog rođenja.

Cijepljenje je također temeljna strategija za postizanje drugih zdravstvenih prioriteta, od kontrole virusnog hepatitisa, do suzbijanja antimikrobne rezistencije, stvaranja platforme za dobro adolescentsko zdravlje te poboljšanja antenatalne i neonatalne zdravstvene zaštite.

Izvori: WHO, HZJZ

22.04.2018

Riječ direktora

Riječ direktora

    Poštovani, osobito mi je zadovoljstvo i izuzetna čast upoznati Vas s Udrugom poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, našim trenutnim aktivnostima, planovima i projektima u predstojećem razdoblju. Predstavljamo Vam našu novu, redizajniranu i osuvremenjenu web-stranicu, uz nove funkcionalnosti prilagođene za korištenje mobilinim te ...

Više ...

Tražilica