[16.03.2018.] Hrvatski dan osviještenosti o debljini

Prvi službeni Hrvatski dan osviještenosti o debljini obilježava se ove godine, 16. ožujka. Hrvatski sabor je u travnju 2017. godine donio odluku o proglašenju „Hrvatskog dana osviještenosti o debljini“ koji će se svake godine obilježavati 16. ožujka, a u kojem posebnu pozornost treba posvetiti prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine, bolesti koja je postala jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice.

Cilj je Hrvatskog dana osviještenosti o debljini istaknuti uzroke i posljedice debljine, kao i važnost njene prevencije, unaprjeđenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, kako bi se dovelo do smanjenja niza bolesti usko povezanih s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća i velik izazov za društvo i pojedinca. Gotovo polovica europske populacije je pretila ili prekomjerno teška, što uzrokuje brojne zdravstvene posljedice. Procjenjuje se da je 8% zdravstvenih troškova u Europi povezano s debljinom, dok je u Hrvatskoj 60% odraslih osoba prekomjerno teško ili pretilo. Također, debljina u djetinjstvu uzrokuje i dugoročne posljedice u smislu predispozicije za debljinu u odrasloj dobi i povećani rizik razvoja kroničnih nezarazne bolesti.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2015/16., povećana tjelesna težina registrirana je kod 12,85% učenika u osnovnoj školi, kod 12,85% učenika u srednjoj školi te kod 16,21% studenata. Pretilost je utvrđena kod 17,74% osnovnoškolaca, 12,87% srednjoškolaca i 5,54% studenata.

Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" u gradu Zagrebu, u petom razredu osnovne škole 16,7% dječaka i 16,1% djevojčica imalo je povećanu tjelesnu težinu, a 11,4% dječaka te 10,5 % djevojčica je u toj dobi pretilo. U osmom razredu osnovne škole 12,4% dječaka i 14,6% djevojčica prekomjerno je teško, a 11,6% dječaka i 12% djevojčica je pretilo.

Bolesti koje su u populaciji najučestalije te uzrokuju najveći broj invaliditeta i smrti, u svojoj podlozi kao rizični čimbenik imaju debljinu. To su srčanožilne bolesti, dijabetes, povišeni krvni tlak, endokrine bolesti, bolesti mišićno-koštanog sustava i pojedini karcinomi. Debljina smanjuje funkcionalnu i radnu sposobnost, kvalitetu života, materijalno blagostanje, skraćuje životni vijek i povećava smrtnost

Razvojem suvremenog načina života na raspolaganju nam je mnogo hrane, a sve manje kretanja. Usvojili smo sjedeći stil života (automobil, tehnologija) što pogoduje neravnoteži unosa i utroška kalorija.

S javnozdravstvenog stajališta, ono što je važno naglašavati kod problema debljine od najranije dobi je usvajanje pozitivnih životnih navika: uravnotežene prehrane i redovite tjelesne aktivnost. Jednako važna je i izgradnja zdravih psiholoških temelja. Usmjeravanjem na pozitivno zdravstveno ponašanje od najranije dobi, ulaganjem napora u razvijanje tjelesnog i psihičkog zdravlja, u velikoj mjeri prevenirat ćemo ne samo debljinu nego i ostale poremećaje prehrane, kao i brojne druge zdravstvene probleme.

Izvori: http://www.stampar.hr/hr; https://www.hzjz.hr/

 

Izvori: http://www.stampar.hr/hr; https://www.hzjz.hr/

16.03.2018