[14.11.] Svjetski dan dijabetesa

Svjetski dan dijabetesa (WDD) 1991. godine osmislili su Međunarodna dijabetička federacija  (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog eskalirajuće prijetnje zdravlju koju predstavlja dijabetes. Svjetski dan dijabetesa postao je službeni dan UN-a 2006. godine, donošenjem Rezolucije 61/225, te se otada  obilježava svake godine dana 14. studenog, na rođendan Sir Fredericka Bantinga koji je, zajedno s Charlesom Bestom, 1922. godine otkrio inzulin.

Kampanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa svake se godine fokusira na posebnu temu koju promiče tijekom jedne ili više godina. Tema Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa 2018. i 2019. godine je „Obitelj i dijabetes“, naglašavajući važnu ulogu obitelji u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju šećerne bolesti.  

Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama, kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja.

Osim prevencije, obitelj značajno može doprinijeti pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti, ukoliko se na vrijeme prepoznaju znakove i simptomi šećerne bolesti te se potraži liječnička pomoć.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati da netko boluje od šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

  • pojačano žeđanje
  • učestalo mokrenje
  • pojačana glad
  • umor
  • zamućen vid
  • usporeno cijeljenje rana
  • smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

U liječenju šećerne bolesti je, osim bolesnika, potrebno uključiti i njegovu obitelj. Članovi obitelji trebaju znati što činiti u slučaju izrazito niskih ili visokih vrijednosti šećera u krvi. Također, osim terapije lijekovima, potrebne su promjene životnih navika, pa podrška obitelji i kvalitetna komunikacija među njenim članovima značajno doprinosi kvaliteti liječenja i smanjenu rizika od pojave komplikacija. Simptomi snižene razine šećera u krvi (hipoglikemije) su:

  • pojačano znojenje
  • mučnina
  • razdražljivost
  • lupanje srca
  • drhtanje
  • dvoslike
  • otežan govor
  • gubitak svijesti.

Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, odgovarajućim liječenjem, promjenom životnog stila i potporom članova obitelji moguće je spriječiti komplikacije šećerne bolesti kao što su:

  • oslabljene vida i sljepoća
  • zatajenje bubrega
  • smanjen osjet i trnci u šakama i stopalima
  • pojava dijabetičnih vrijedova
  • gangrena stopala i šaka
  • ubrzana ateroskleroza
  • moždani i srčani udar.

Šećerna bolest je učestala kronična bolest današnjice. Promjenom životnih navika, posvećivanjem više vremena tjelesnoj aktivnosti, edukacijom o mogućim načinima prevencije i liječenja šećerne bolesti te podrškom oboljelima, možemo značajno doprinijeti očuvanju kvalitete života oboljelih i smanjenju učestalosti ove bolesti.

 

Izvor: https://worlddiabetesday.org/; HZJZ

14.11.2019