[05.06.2020.] Svjetski dan zaštite okoliša - Bioraznolikost

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša je BIORAZNOLIKOST i predstavlja poziv na aktivno djelovanje protiv ubrzanog gubitka i degradacije prirodnog svijeta. Oko milijun biljaka i životinjskih vrsta u riziku je od izumiranja, i to velikim dijelom zbog ljudskih aktivnosti. Dan zaštite okoliša poziva nas da razmislimo o tome kako naši gospodarski sustavi i njihov razvoj utječu na okoliš. Probleme vezane uz to ne smijemo izgubiti iz vida, čak ni sada kad se svijet bori s pandemijom koronavirusa i sve većim klimatskim promjenama.

Bioraznolikost ili biološka raznolikost najznačajnija je karakteristika živih bića koja nastanjuju Zemlju i nose život na njoj. Bioraznolikost obuhvaća oko 8 milijuna vrsta na planetu – od biljaka i životinja do gljiva i bakterija, zatim ekosustave u kojima ove vrste žive, poput oceana, šuma, planina ili koraljnih grebena, te konačno njihovu genetsku raznolikost.

Zdravi ekosustavi, bogati biološkom raznolikošću, ključni su za ljudsko postojanje. Ekosustavi pomažu i podržavaju ljudski život na bezbroj načina: pročišćavaju vode, a također i zrak koji dišemo, osiguravaju plodno tlo i raznovrsnu hranu koja nam je potrebna da bismo preživjeli, ostali zdravi i odoljeli bolesti, osiguravaju lijekove na bazi prirodnih sastojaka te razne sirovine i materijale koji su temelj većine industrija i svega što nam je potrebno za život. I stoga se ne smije previdjeti i zaboraviti da su opstojnost i zdravlje našeg planeta, njegovih ekosustava i bića koja ga nastanjuju, čvrsto i neraskidivo povezani sa zdravljem i životom ljudi. Život na zemlji ne bi bio moguć bez ovih i svih drugih „usluga“ prirode – ona je naše najveće zajedničko dobro. I stoga je zaštita prirode i okoliša naš dugoročni, trajni prioritet od egzistencijalne važnosti i ne smije se shvaćati olako, jer smanjenjem i nestankom vrsta, i gubitkom bioraznolikosti na Zemlji – nužno gube svi, uključujući tu i ljude.

Pet glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti proizlaze iz naše aktivnosti. No, taj gubitak može se spriječiti ili bar smanjiti kroz određene prilagodbe i promjene onoga što konzumiramo, kako proizvodimo i kako čuvamo prirodu, uz primjenu mjera, strategija i politika koje aktivno provode zaštitu prirode i okoliša.

 

  • Prenamjena zemljišta

Potražnja za hranom i resursima dovela je do ekstenzivnog krčenja šuma, prenamjene zemljišta i uništavanja prirodnih staništa širom svijeta. U svijetu, gotovo 30% plodne zemlje koristi se za ispašu stoke, a 3% ratarskih kultura koristi se za stočnu hranu. Danas je nažalost jedna trećina površinskog sloja tla u svijeta devastirana kiselošću, zagađenjem i drugim štetnim, neodrživim postupcima.

 

  • Prekomjerno iskorištavanje biljaka i životinja

Prekomjerno iskorištavanje resursa, uključujući pretjerani izlov ribe, sječu i krivolov, prijeti opstojnosti živog svijeta. Oskudica često može primorati ljude na krivolov i ilegalnu sječu  drva, dok porast potražnje za skupim, prestižnim proizvodima dovodi u opasnost životinje koje se ilegalno i prekomjerno love zbog krzna, kože, ulja ili posebnih gastronomskih delicija.

 

  • Klimatski esktremi

Klimatske promjene i porast esktremnih vremenskih pojava utječe na uništavanje i gubitak staništa i hrane za mnoge vrste biljaka i životinja. Jedan od primjera je otapanje ledenjaka i prekomjerna sječa prašuma. Ako se postojeći trendovi nastave, jedna procjena sugerira da bi do 2050. godine jedna od šest vrsta u prirodi mogla biti ugrožena ili na rubu izumiranja.

 

  • Zagađenje

Zagađenje je glavna i rastuća prijetnja bioraznolikosti, s razornim učincima posebice na slatkovodna i morska staništa. Računa se da trenutno oko 5 trilijuna makro i mikro čestica plastike pluta u oceanima, tvoreći od 60-90% otpada u morskim lukama i marinama. Otvorena odlagališta otpada utječu na životinje i biljke, dok pesticidi, gnojiva i druge kemikalije štete oprašivačima poput pčela i šišmiša, koji su prirodni uništavači štetočina.

 

  • Invazivne strane vrste

Invazivne, nedomicilne vrste prijete biološkoj raznolikosti tako što djeluju kao paraziti ili konkurencija lokalnim vrstama, mijenjaju osobine staništa, križaju se s lokalnim vrstama i donose bolesti na koje domicilne vrste nemaju otpornost. Globalna trgovina i turizam povećali su mobilnost i omogućili širenje invazivnih, stranih vrsta daleko od njihovih izvornih uvjeta i staništa, narušavajući na taj način ravnotežu u domicilnoj zajednici i lokalnom staništu.
 

Dobra vijest je da se trendovi gubitka biološke raznolikosti još uvijek mogu preokrenuti i zaustaviti kroz redefiniranje našeg odnosa prema prirodi i uz djelovanje koje, kroz aktivnu zaštitu prirode, preuzima odgovornost i za zaštitu ljudi. Za taj cilj, potrebno je promijeniti i prilagoditi načine na koji proizvodimo i konzumiramo, promicati i primjenjivati ekološku infrastrukturu i transformirati gospodarstvo da postane ne štetočina, nego čuvar prirode.

Izvor: World Environment Day

03.06.2020

Riječ direktora

Riječ direktora

    Poštovani, osobito mi je zadovoljstvo i izuzetna čast upoznati Vas s Udrugom poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, našim trenutnim aktivnostima, planovima i projektima u predstojećem razdoblju. Predstavljamo Vam našu novu, redizajniranu i osuvremenjenu web-stranicu, uz nove funkcionalnosti prilagođene za korištenje mobilinim te ...

Više ...

Tražilica