Održana tematska sjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora dana 29.03.2017., održao je 12. tematsku sjednicu, pod predsjedanjem dr. sc. Ines Strenja- Linić, dr. med., uz nazočnost članova saborskog  odbora i predstavnika Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva financija, dekana medicinskih fakulteta, Hrvatskog liječničkog zbora, Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske i ostalih liječničkih predstavnika, na kojoj se raspravljalo o utjecaju manjka liječnika na zdravstveni sustav te o perspektivi i održivosti hrvatskog zdravstvenog sustava.

U svome izlaganju, direktor Udruge mr. Dražen Jurković, dr.med., napomenuo je da zdravstveni sustav potresaju dvije bitne stvari, a to su opterećenost u radu liječnika i nedostatak financijskih sredstava. U raspravi su izneseni i prezentirani podaci Euro Health Consumer Index 2016, EHCI, EUROSTAT-a, OECD-a i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, HZJZ.

"Prema Statističkom ljetopisu 2015. HZJZ-a, u hrvatskom zdravstvenom sustavu 2015. godine radilo je 14.464 liječnika, što je bitno različito od iznesenog podatka predsjednika Hrvatske liječničke komore, koji iznosi podatak od 13.600 liječnika."

Nadalje:  "Prema podacima OECD-a, Hrvatska ima 3,1 liječnika na 1.000 stanovnika, što je manje od EU prosjeka koji iznosi 3,5. Najviše liječnika na 1.000 stanovnika u EU ima Grčka (6,3), a najmanje Poljska (2,3). Od Hrvatske više liječnika imaju Austrija (5,1), Švedska (4,1), Bugarska (4,0), Italija (3,9), a manje Finska, Belgija, Luksemburg, Irska, Slovenija, V. Britanija.

Rješenje problema treba započeti analizom stanja kadrova  na svim razinama zdravstvene zaštite, po županijama i zdravstvenim ustanovama, kako bi se izradio Master plan upravljanja ljudskim potencijalima za naredno desetogodišnje razdoblje, te otkloniti sve prepreke za preraspodjelu kadrova unutar sustava."

Nastavno na izrečeno, osvrnuo se na utjecaj globalnih asocijativnih procesa (pristupanje Hrvatske u EU) i nekonzistentne zdravstvene politike u modernoj Hrvatskoj. Jedan od primjera, a koji je vrlo bitan i usko vezan za temu rasprave, je ukinuti Kolektivni ugovor koji je bio u skladu sa Zakonom o radu i predpristupnim pregovorima s EU, prema kojem je prekovremeni rad bio dobro zakonski reguliran i koji je služio kao stimulativna mjera. Također je naglasio da će UPUZ poduprijeti Hrvatski liječnički sindikat u zahtjevu da Hrvatska donese Strukovni kolektivni ugovor, po  uzoru na Kolektivni ugovor iz 2011. god.

"Slijedom navedenog, potrebno je redizajniranje postojeće zakonske odredbe Zakona o plaćama u javnim službama i Uredbu o koeficijentima o složenosti poslova i nazivima radnih mjesta u javnim službama, te aktivno uključenje gradova i općina u stvaranje pozitivnih preduvjeta za život i rad liječnika", zaključio je direktor Udruge.

31.03.2017