Održana 35. tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku

Dana 31. siječnja 2018. godine, pod predsjedanjem dr.sc. Ines Strenja Linić, dr.med., održana je sjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku na aktualnu temu "Posebno skupi lijekovi - naše potrebe i naša realnost", na kojoj je u svojstvu predstavnika Udruge sudjelovao mr. Dražen Jurković, dr.med., uz predstavnike odgovornih državnih institucija, saveza, udruga te ostalih zainteresiranih i važnih gostiju.

U svom izlaganju, mr. Dražen Jurković, dr.med., iznio je niz prijedloga za moguće poboljšanje sustava, koje donosimo u nastavku.

Napredak u medicini poglavito u farmaceutskoj industriji je takav da nijedna zemlja nemože osigurati sve lijekove odmah i svima zato je potrebna sustavna politika lijekova i jasni kriteriji za financiranje PSL:

  • Broj i potrošnja „posebno skupih lijekova“ se iz godine u godinu povećava i za 2017. iznosila skoro 1,1 mlrd. kn (uz porast od 24% u odnosu na 2016.), a HZZO je u svom proračunu za 2018. trenutno planira 1,1 mlrd. kn za tu namjenu.
  • Osnivanje dobrovoljnog fonda plemenito rješenje, ali samo kao nadopuna sustava stavljanja na listu PSL-a, obzirom da svakom pacijentu lijek mora biti jednako dostupan, sustavno financiran iz sredstava namijenjenih zdravstvenoj zaštiti, ne može biti pojedinača dobra volja. Hrvatska treba učinkovitiji sustav financiranja PSL-a i zato je potrebna mini reforma na tom polju. Prije svega svaki proizvođač, prije bilo kakvih akcija i pritisaka u javosti bi trebao poštivati proceduru što znači predati zahtjev za listu (npr spiranza) te proći proceduru koja mora biti jasno definirana zadanim rokom od podnošenja zahtjeva.
  • Urediti SUSTAV CIJENA LIJEKOVA jer je postojeći sustav referentnih cijena čak i po nekim nositeljima odobrenja pogodan za napuhavanje cijena, odnosno marže u farmaceutskoj industriji moraju biti znatno niže kako bi posebno skupi lijekovi bili dostupniji širem sloju stanovništva.  Smatramo da postoj znatani prostor za smanjenje postojećih cijena i povećanje količine lijekova za istu masu sredstava.
  • Ukinuti pojedinačne LIMITE HZZO-a prema bolnicama za posebno skupe lijekove, jer proizvođači ionako plate sve iznad određenih količina ugovorenih i volumnim ugovorima („payback“). S obzirom da je ukupni trošak osiguravatelja i sustava već definiran volumnim ugovorom, nositelj odobrenja i HZZO-a, smatramo da pojedinačni limiti nisu potrebni, tj. da su ograničavajući faktor iz razloga što je smanjena mogućnost preusmjeravanja terapije prema potrebi pacijenta, a time i narušena kvaliteta liječenja. Time bi se olakšao postupak i bolnicama i pacijentima i HZZO-u, a HZZO-u i proizvođačima bi ostao isti trošak (princip da novac prati pacijenta).
  • Uvesti volumne ugovore odosno payback isključivo u novcu, čime bi se pojednostavilo praćenje i protok sredstava preko HZZO-a do bolnica, a olakšalo bi se i ukidanje limita (HZZO-bolnice). Po provedenoj analizi HZZO-a (optimalno svaka 3 mjeseca), razliku između plaćene bolničke potrošnje posebno skupih lijekova i definiranog volumnog ugovora, nositelji odobrenja vratili bi HZZO-u isključivo u novcu, a ne u robi.
  • Uvesti praćenje ISHODA liječenja i registre, kako bi se napokon moglo sustavno, preciznije i racionalnije određivati koje lijekove se doista isplati financirati. Hrvatska je jedina ozbiljna zemlja koja ne prati ishode liječenja PSL, te stoga nema ni adekvatne analize učinkovitosti troškova za PSL.
  • Uvesti plaćanje PSL po ishodu (učinku) liječenja, tako da se kontinuirano vrši farmakoekonomska analiza učinkovitosti svakog lijeka koji je na listi kao kriterij ostanka na listi i dolaska na listu posebno skupih lijekova. To je preduvjet transparentnijeg i učinkovitijeg trošenja ograničenih sredstava (prvi, i za sada jedini primjer su posebno skupi lijekovi za hepatitis – uvedeno 2015.).
  •  Potrebno je odrediti koliko je Hrvatska spremna platiti za dan produženja života provedenog u dobrom zdravlju kao učinak nekog lijek. 
  • Prebaciti neke trenutno posebno skupe lijekove na „običnu“ HZZO listu lijekova na recept, čime bi se omogućilo smanjenje cijene istoga,  liječenje većeg broja pacijenata te smanjili putni troškovi dolaska u bolnice. Primjer: subkutani biološki lijekovi, za koje se procjenjuje da se godišnje potroše u iznosu od 75. mil. kn (50% svih bioloških lijekova). Npr. lijek Humira se primjenjuje subkutano, slično kao i inzulini, te ga bolesnici mogu sami primjenjivati. Mogućnost preuzimanja lijeka u najbližoj ljekarni i primjena kod kuće bolesnicima bi znatno olakšala primjenu i smanjila troškove. Osim toga, prelazak na A-listu podrazumjeva i smanjenje cijene lijeka.
  • Napraviti reviziju smjernica i protokola, kako se pretrage ne bi duplirale.
  • Napraviti 3-4 centra izvrsnosti za primjenu posebno skupih lijekova, posebno u onkologiji – paralelno s akreditacijom bolnica.
  • Izraditi posebni etički kodeks koji bi obavezao sve dionike u sustavu (ponajviše udruge pacijenata, liječnike, medije i farma industriju) kako se ne bi vršio neprimjeren pristisak na zdravstvenu administraciju za uvrštavanje nekog lijeka na listu bez analize koliko je taj ljek učinkovit za određenu indikaciju
  • Postaviti realne uvjete poslovanja i upravljanja – jasnije definirati obveze, ali i ovlasti menadžmenta u bolnicama (pa uvesti i menadžerske ugovore).
  • Ministarstvo financija treba u Državnom proračunu odrediti i HZZO-u doznačiti realno potrebna (i zakonom zajamčena) sredstva za zdravstvo, a zatim Ministarstvo zdravstva treba dobro i kontinuirano nadzirati njihovo trošenje.

01.02.2018

Riječ direktora

Riječ direktora

    Poštovani, osobito mi je zadovoljstvo i izuzetna čast upoznati Vas s Udrugom poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, našim trenutnim aktivnostima, planovima i projektima u predstojećem razdoblju. Predstavljamo Vam našu novu, redizajniranu i osuvremenjenu web-stranicu, uz nove funkcionalnosti prilagođene za korištenje mobilinim te ...

Više ...

Tražilica