[DHC BRUNCH] Tema: Transformacija hrvatskog zdravstva nakon COVID-19 - Sažeci izlaganja

Dana 27. svibnja 2020. godine u 11:00 sati održana je prva od pet tjednih videokonferencija Udruge 

Digital Healthcare Policy Brunch“:

Tema 1: Transformacija hrvatskog zdravstva nakon COVID-19 - prilike i izazovi

O temi su govorili: prof.dr.sc. Drago Prgomet - predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a; dr. Ante Ivančić - ravnatelj Istarskih domova zdravlja i predsjednik Stručnog društva domova zdravlja Udruge; doc.dr.sc. Tomislav Novinščak - ravnatelj Županijske bolnice Čakovec i doc.dr.sc. Marinko Rade, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Martin Horvat” Rovinj.

--------------------------------

SAŽECI IZLAGANJA:

Prof.dr.sc. Drago Prgomet naglasio je kako se mora sastaviti novi financijski plan HZZO-a koji bi rezultirao rebalansom troškova. Nadalje, troškovi se planiraju pokriti iz državnog proračuna beskamatnim kreditom. Navodi da trenutna financijska organizacija nije održiva te da moramo prihvatiti novi način funkcioniranja.

Zaključno, u svom izlaganju prof.dr. Prgomet optimistično je naglasio kako smo svjedočili da se Hrvatska pokazala kao jedna od najuspješnijih  zemalja u borbi bolesti Covid-19, te da prema svemu navedenom možemo postići redefiniranje sustava uz tri ključna postulata, a to su: znanje, dužnost i odgovornost.

 

 

 

Doc.dr.sc. Tomislav Novinščak u svom je izlaganju konstatirao da je ovako snažna kriza prilika da se uspostavi sustav regionalnih centara (ili kako god se zvali) s ciljem kriznog funkcioniranja, a kako bi se u krizama moglo u određenim dijelovima države funkcionirati krizno, a u određenim koliko toliko normalno. Takon npr. u ratnim djelovanjima ili masovnim nesrećama (pad aviona i slično) postoji potreba zbrinjavanja ozlijeđenih, u epidemijama (zaraženih) i slično, ali i u mirnodopskom razdoblju postoji regionalna potreba. Tako su razmišljanja da je ovo fantastična prilika da se regionalno dirigirano (ne dobrovoljno) posloži:

 

 

  • infektologija (COVID19 i druge zarazne bolesti)
  • transfuziologija (manjak krvnih preparata, rat i slično)
  • traumatologija (rat i masovne nesreće)
  • onkologija (demografska ugroza i obnova)
  • dijabetologija (pandemija)
  • intervencijska kardiologija (Cath lab)
  • neurokirurgija (racionalno)
  • radiologija (suvremena medicina – telemedicinsko očitanje).
  • objediniti lokalno laboratorijsku dijagnostiku (klinički lab, citologija, patologija i transfuziologija) zbog manjka specifičnog kadra laboratorijskih prvostupnika, magistra, opreme, nabavke, standarda i slično.

Prilika je također i dodatno ojačati ulogu sustava hitne medicine, da hitna medicina bude integrirana u cijelosti, što je upravo bitno u krizama  svih oblika (epidemija, masovne nesreće, ratna ili druga katastrofalna zbivanja ili neke nove ugroze). Hitna medicina kao jedinstveni sustav – prijevoz pacijenata, hitni prijevoz, trijaža (masovne nesreće, epidemiološka trijaža, OHBP trijaža), opservacija, jednodnevno liječenje. Sustav potpuno integriran, jedinstven, neovisan o vlasničkim odnosima, kadrovima i slično. Nekoć, ne tako davno, hitna je bila u DZ pa se izdvojila pa je postala bolja i kvalitetnija od prethodne hitne medicine. Jedinstvena vertikalno i horizontalno dirigirana i kontrolirana hitna medicina iz jednog centra (HZHM), bi dao fantastične rezultate i riješio problem hitne medicine i nehitnih pacijenata, problem bolnica i problem pacijentima. Radilo bi se o visoko organiziranom sustavu koji ima jasne smjernice, naputke, organizaciju, vertikalu i horizontalu i kapaciteta rasteretiti bolnički sektor.

Nadalje, mišljenja je kako je potrebna integracija hitne medicine u jedinstveni organizacijski lanac, neovisno o vlasničkih odnosima, kadrovima i slično. Potreban nam je visoko organizirani sustav koji ima jasne smjernice, naputke, organizaciju, vertikalu i horizontalu te kapaciteta rasteretiti bolnički sektor. Sav eventualan kadrovski manjak mogao bi se popuniti omogućavanjem bolničkim i primarnim liječnicima dodatnom radu u lancu hitne medicine.

Također bi trebalo započeti s objedinjenom javnom nabavom sve opreme koja je ključna, strateška naročito u kriznim situacijama: antivirusna oprema, dezinficijensi, lijekovi, ortopedske i vaskularne proteze, osteosintetski materijal, šivači materijal, endovaskularni kateteri, medicinski strateški uređaji, operacijski stolovi, bolničke postelje + ormarići, kolica, strecheri, defibrilatori, respiratori, tlakomjeri, stetoskopi, rukavici, instrumentarij, vozila, …) što bi sve dodatno racionaliziralo rashodovnu stranu zdravstvenog proračuna za dodatnih 8 ili 9 nula.

Doc.dr.sc. Novinščak zalaže se za maksimalno principijelno financiranje i plaćanje u zdravstvu kako prema HZZO-u od strane države, tako prema ugovornim partnerima, ali i dobavljačima i pacijentima te naglašava da je  principijelnost ključ zajedništva. Samo korektni odnosni u sustavu mogu dovesti do maksimalne angažiranosti sviju i stvaranja tima. Neprincipijelno plaćanje po bilo kojem ključu razara tim i dovodi do podjela. Nedavna podjela 400 mil. kuna po ključu koji nije principijelan nije dobra. Usko s navedenim je i izazov da se konačno uvede poticanje izvrsnosti na način da se plate sve odrađene fakture, jer se radi o jednoj od najstimulativnijih mjera za zdravstvo.

Također podržava ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske putem stimulativnih mjera izvan proračuna za zdravstvo. Stimulativne mjere određenim krajevima HR i bolnicama mogu biti razne, a moguće ih je i nacionalizirati kao nedavno Vukovarsku bolnicu.

Kvalitetan i racionalan zdravstveni sustav mora počivati na premisi uređenosti sustava, a što podrazumijeva kao primum uvođenje reda u radno vrijeme svih zdravstvenih radnika. Radno vrijeme ni u kojim okolnostima i niti pod bilo kojim izgovorima ne smije biti duže od 12h, a polikliničko-stacionaran rad je potrebno organizirati u obje smjene tijekom 12h radnog dana.

Doc.dr.sc. Novinščak konstatira kako se dokazalo da sustav funkcionira i kad je silom prilika organiziran drukčije pa s tim u svezi predlaže uvođenje četverodnevni radni tjedan i trodnevni tjedni odmor za kvalitetan obiteljski, društveni, zdravstveni, epidemiološki, konzumentski, rekreacijski i društveno-politički život svih građana, što smatra  win-win-win situacijom. Rad poliklinika u dvije smjene tijekom 4 dana i hitno zbrinjavanje tijekom 3 dana u simulacijama dovodi do povećanja broja usluga, smanjenja listi čekanja i značajnog povećanja zadovoljstva djelatnika i korisnika zdravstvenih usluga.

Zaključno konstatira da je vrlo teško ovako dvodimenzionalno opisati vizije i ideje, a još ih je teže jednostavno izložiti i argumentirati, stoga napominje kako stoji na raspolaganju za bilo koji oblik tumačenja ili pojašnjenja navedenih promišljanja.

 

Dr. Ante Ivančić istaknuo je da su domovi zdravlja uvelike sudjelovali u pružanju zdravstvene zaštite tijekom epidemije bolesti COVID - 19, pri čemu posebno treba istaknuti veliki posao koje je odradio sanitetski prijevoz.

Za eventualni drugi val epidemije, potrebno je organizacijski i financijski definirati tzv. izdvojene COVID ambulante i trijažne punktove.

U ovoj krizi pokazale su se prednosti telemedicine i svih oblika pružanja zdravstvene zašite bez prisustva pacijenata. Sadašnji model ugovaranja poznaje samo tzv.  A5 uputnice, no potrebno je dodatno razraditi telemedicinske postupke i valorizirati ih kroz nove DTP postupke.

Iako je uloga domova zdravlja zadnjih desetljeća sustavno marginalizirana, tijekom epidemije pokazala se njihova uloga i važnost, kao stabilizatora sustava koji osigurava da primarna zdravstvena zaštita funkcionira u svim okolnostima. Potrebno je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definirati položaj domova zdravlja, a kao prvo vratiti odredbu o domu zdravlja kao temeljnom nositelju zdravstvene zaštite na primarnoj razini, te ga ne ograničavati u provođenju zadaća odredbom prema kojoj mora imati ''do'' određenog broja ordinacija.

Ove okolnosti treba iskoristiti da se provedu racionalizacije u zdravstvenom  sustavu koje se godinama odgađaju jer se često radi o tzv. „bolnim rezovima“. Ozbiljnost situacije može biti dobar argument da se provedu neke od nužnih promjena.

Priliku nam pruža i činjenica da ove godine  treba donijeti novu strategiju razvoja zdravstva jer je sadašnja donesena za razdoblje 20102. -2020. To je iznimna prilika da se kvalitetnim dijalogom, uz uključivanje svih dionika, postigne konsenzus o ključnim strateškim odrednicama razvoja zdravstva i da strategija postane ključan, obvezujući dokument koji će omogućiti stabilan zdravstveni  sustav u narednom razdoblju.

 

Doc.dr.sc. Marinko Rade, u svom se izlaganju vezanom za prilike i izazove, založio za preusmjeravanje pažnje na prihodovnu stranu zdravstva, a ne samo na štednju i racionalizaciju, te je s tim u svezi predložio pojačan i ciljani rad u djelatnosti zdravstvenog turizma, primjerice kroz osnivanje zdravstvenih koridora za facilitaciju zdravstvenog turizma, po kojem bi dolazili pacijenti s drugih, inozemnih tržišta, te bi nastavili rehabilitaciju i liječenje u našim zdravstvenim ustanovama. Zdravstvenim koridorom garantirao bi se dolazak i odlazak pacijenata, uz poštivanje međunarodno prihvaćenih mjera opreza te je mišljenja kako bi to, zajedno s bolničkom rehabilitacijom u kontroliranim uvjetima, pomaknuo težište omjera između rizika i benefita, na stranu benefita.

Nadalje, mišljenja je kako bi trebalo staviti u funkciju mogućnosti predviđene Pravilnikom o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje, počevši s certifikacijom klimatskih i talasoterapijskih lječilišta, sukladno normativima i mogućnostima već ugrađenima u postojeći Pravilnik. Time bi se omogućilo privlačenje većeg broja zdravstvenih turista, kojima će respiratorni programi biti potrebni kao prevencija i kao terapija.

Doc.dr.sc. Marinko Rade napominje kako bi trebalo i dalje razvijati koncept lječilišnog mjesta o kojem se razgovaralo tijekom sastanaka Radne skupine za izradu Pravilnika, a koju je vodio pomoćnik ministra zdravstva dr. Mate Car te da bi s tim svakako trebalo nastaviti.

28.05.2020

Riječ direktora

Riječ direktora

    Poštovani, osobito mi je zadovoljstvo i izuzetna čast upoznati Vas s Udrugom poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, našim trenutnim aktivnostima, planovima i projektima u predstojećem razdoblju. Predstavljamo Vam našu novu, redizajniranu i osuvremenjenu web-stranicu, uz nove funkcionalnosti prilagođene za korištenje mobilinim te ...

Više ...

Tražilica